Wow, vidim veliku dobrodošlicu svojim malim doprinosima i mnogo me više motivira da mogu nastaviti dijeliti s ovom prekrasnom zajednicom. Znam da sam obećao vodič za manje od 20 koraka, ali morat ćete pojesti malo žudnje ... Jednostavno ne mogu započeti Gentooov tutorial, a da ne prestanem razgovarati o njegovom srcu i samoj suštini sve njegove moći Portage, vaš upravitelj paketa. Takođe, kao odani Gentoo korisnik, mislim da je i bolji razumiju prije ponovite, a ovim želim samo reći da prije početka jednostavnog vodiča kako kopirati skriptu (ponovite), bolje je znati što radimo, pa kasnije piši skripta. Kao što je poznata izreka:
"Dajte čovjeku ribu i utažit ćete mu glad na jedan dan, naučite ga da lovi ribu i spasit ćete ga za život."
Bez daljnjega, krenimo:
Indeks
Šta je portage?
Portage, je upravitelj Gentoo Linux paketa. Njihovi ekvivalenti u ostalim distribucijama su pogodan (Debian i derivati), yum (Red Hat, SUSE i derivati) pac-man (Luk i izvedenice)... Inspirisan je Luke iz FreeBSD-a, to je zato što je osnivač Gentoo-a koristio FreeBSD sezonu i otuda inspiracija i sličnost na mnogo načina. Na početku je napisano bash i nastaju (ime programa koji se brine za instalacije naredbenog retka) tokom svoje povijesti imao je široku bash bazu, a trenutno Python za obavljanje svojih funkcija.
Zašto je važno to znati?
Pa, kao i svi Linux korisnici, upravitelj paketa je vaš glavni alat za održavanje vašeg sistema funkcionalnim i radnim, omogućava vam instaliranje, ažuriranje, uklanjanje i mnoge druge stvari. Portage podijeljen je na razne naredbe koje su specijalizirane za rad jedne stvari i to dobro (popularan način rada na UNIX-u).
Srce Portagea:
Za razliku od ostalih upravitelja paketa (barem onih koje sam već prije spomenuo), Portage zasniva svu svoju snagu na konfiguracijskoj datoteci. Ova datoteka je unutar putanje /etc/portage/make.conf . Trenutno je vrlo teško objasniti zamršeni sistem koji postoji u Gentoo-u koji omogućava da se sva snaga distribucije prenese na ovu datoteku, a da se ništa drugo ne lomi, ali nastavimo da ću to ostaviti za drugi post 😉
Pogled u srce:
Kao što vidite, to nije nešto izvan ovog svijeta, zapravo, imam druge datoteke koje su mnogo preciznije, ali ono što je ovdje više je nego dovoljno da vaš Gentoo može biti operativan i funkcionalan. Počnimo s pregledom redova koji slijede:
CFLAGS / CXXFLAGS:
Prvi korak u našoj avanturi u srce Gentoo-a su C zastave. Te vam zastavice omogućuju kompajliranje C programa (najosnovnijeg što sustav treba za rad) s različitim vrstama prednosti. Kao što vidite u mojoj konfiguraciji, -march = broadweel mi omogućava da koristim generaciju svog procesora prilikom kompajliranja svojih programa. -O2 i -pipe dolaze po defaultu, a ako prestanem objašnjavati svaki od njih, trebat će mi možda cijela knjiga.
Međutim, evo nekoliko tipova marša objašnjenih na Gentoo wikiju.
https://wiki.gentoo.org/wiki/Safe_CFLAGS
CHOST:
CHOST je zadužen za prikaz zadane lokacije i tipa kompajlera, ova se varijabla koristi u timovima koji imaju različite tipove kompajlera, poput Arduino fanova. Za osnovnu konfiguraciju nije potrebno ulaziti u detalje.
Napomena autora: Hvala na unosu njord, i za dijeljenje svog znanja sa ostatkom zajednice 🙂
Ova sistemska varijabla ne označava kao takvu lokaciju kompajlera, već kompajleru ukazuje na procesorsku arhitekturu, a po želji i na hardversku platformu, operativni sistem i C biblioteku za koju će se paketi kompajlirati i iako je ova varijabla definirajte globalno unutar make.conf (kao i sve ostalo što se tamo pojavilo) ništa vas ne sprečava da kompajlirate pakete za druge arhitekture.
UPOTREBA:
Srce programa, USE zastave make.conf su univerzalni. Pod tim mislim bilo koji program koji ima USE od XU vrijeme sastavljanja, aktivirat će se X. Ova je opcija vrlo korisna za one USE zastavice koje ćete koristiti u mnogim (ako ne i svim) svojim programima. Kao što možete vidjeti, gnome y systemd čine moj sistem kompajlira podršku za ove vrste programa u bilo koji softver koji to ima mogućnost.
IZRADA:
Ovo je jedna od najboljih prednosti brzih procesora. MAKEOPTS kao što naziv govori, to su opcije koje se dodaju u izjavu napraviti koji se pokreće prilikom kompajliranja svakog programa. u ovom slučaju -j9 omogućuje mi kompajliranje 9 programa istovremeno, 1 za svaku nit na mom i7 kernelu. Konzervativniji broj je -j5, ali čak i ovdje, vrijeme kompilacije se prilično smanjuje za svaku instalaciju.
CPU_FLAGS_X86:
Oh, oh ... sad sigurno misle ... koji su to brojevi? i gdje ili kako mogu znati šta ovdje staviti? Odgovor je suština Gentoo-a 🙂 iskoristiti zajednicu 😉 koja je već kreirala program koji odgovara vama. Da biste to prikazali, samo trebate instalirati sljedeći program i pokrenuti ga:
Kao što vidite, prikazuje mi ZASTAVE koje ima moj procesor i mogu ih kopirati u svoju datoteku make.conf koristeći preusmjeravanja ili pisanje pomoću nano, vim ili bilo kojeg drugog uređivača teksta 🙂 (Vidjet ćete koliko je sve automatizirano u Gentoo-u 😉)
PORTDIR:
Jednostavno direktorij u kojem započinje korijen e-gradnji. To su Bash skripte koje omogućavaju portageu instaliranje programa, ali to ćemo ostaviti za drugi post 😉
DISTED:
Kako Gentoo instalira sve iz svog izvora, ovaj će direktorij pohraniti sav izvorni kod koji preuzimamo, s vremena na vrijeme možete izbrisati njegov sadržaj, ali postoji mnogo drugih zanimljivih namjena za ove programe, ali i za druge post 😉
VIDEO_KARTICE:
Pa, kao što i samo ime govori, marka vaše video kartice, ovo vas sprečava da morate instalirati upravljačke programe kada instalirate stvari poput X ili Waylanda.
SAMO:
Prilično ugodan prostor da biste mogli dodati sve jezike koje želite da vaš sistem podržava, u mom slučaju želim da imam peruanski španski, ali može se dodati još da bih se mogao mijenjati ako je potrebno.
INPUT_UREĐAJI:
Format ili upravljački program s kojim funkcionira vaša periferna oprema, budući da koristim GNOME, libinput brine o mojoj dodirnoj podlozi. Još jedna poznata opcija koja se zamjenjuje je sinaptika.
JEZICI:
L10N:
Oni koji znaju za programiranje znat će zašto u prethodnom nema ničega, ali pogledajte kako to funkcionira koji na mnogim programskim jezicima 😉.
Ove varijable omogućavaju poznavanje jezika instaliranih programa, u mom slučaju i engleski i španski su u redu.
RUBY_CILJEVI:
u CILJEVI pokazuju neke druge prilično neobične Gentoo Linux funkcionalnosti. Moguće je da različite verzije koegzistiraju unutar istog sistema. To znači da bih mogao imati Ruby 21, 22, 23 i 24 istovremeno i bez sukoba, kao što su Python, Apache, Tomcat, MariaDB, između ostalih. Ova se funkcija u našoj zajednici naziva SLOT i tema je cijelog posta, pa ćemo je ostaviti za novu priliku 😉
GENTOO_OGLEDALA:
Mjesta na kojima ćete kopirati svoju kolekciju e-zgrada, na poseban način služi da biste mogli imati pristupne tačke prilikom sinhronizacije. Imam ove dvije sigurnosne kopije, budući da svoju ebuild listu preuzimam direktno s Github-a, a potrebno je samo napraviti git pull za preuzimanje (očito, Gentoo to svejedno čini umjesto mene kad pišem emerge - sync)
MNOGO VIŠE:
Ovo nisu sve opcije make.conf, postoji mnogo više, a vjerojatno će neke dopustiti veće prednosti ili konfiguracije, ali s onima je više nego dovoljno imati funkcionalan sustav 🙂
/ etc / portage:
Predstavljam vam malo onoga što postoji u ovoj fascikli, samo da biste mogli steći ideju o tome šta će još biti poznato i što ćemo vidjeti ovih dana i postove 🙂
Malo više:
Budući da ne mogu prestati komentirati još malo, nastavit ću malo i pokazati vam poseban dio ove mape, datoteku make.profile. Gentoo profili omogućuju vam generiranje specijaliziranih konfiguracija za svaku vrstu korisnika, tako da ne trebate pisati ili znati sve USE-ove ili mnoge druge stvari, jednostavno možete odabrati profil i započeti s tim. Ovo je trenutna lista profila koje danas imamo na Gentoo-u.
Kao što vidite, moj profil je izabran sa amd64, radnom površinom, sa GNOME-om i koristeći systemd. Odabirom ovog profila osiguravam da su sve USE zastavice i ostale postavke minimalno potrebne za pokretanje mog sistema i na osnovu toga izvršim prilagodbe. (Sigurno je jedan ili drugi vjerovao da će sve morati razmišljati ispočetka ... to je ovdje laž 😉)
Kao što vidimo, postoji mnogo profila, a svaki sa svojim prednostima.
Do kraja:
Pa, još jedan post koji mi je van ruku za vaše oči 🙂 Nadam se da ste već prilično nestrpljivi sa željom da isprobate Gentoo 😀, tako da mogu osjetiti veće emocije prilikom izrade vodiča za instalaciju. Pozdrav svima,
23 komentara, ostavi svoj
Vrlo dobra post serija. Zanima me Gentoo. Trenutno koristim Arch sa BtrFS i Snapshots kao glavni operativni sistem. Jedino što me zaustavlja je da moj trenutni PC nije previše moćan (core2duo) i trebat će mi zauvijek da kompajliram sve pakete koje imam. Kada kupim svoj sledeći računar, sigurno ću testirati Gentoo.
Pozdrav!
Pozdrav Eduardo 🙂 hvala vam puno na komentarima, oni me puno motiviraju, sada izlazi sljedeće poglavlje serije i korak bliže vodiču za instalaciju Gentoo-a 🙂 Radije bih istaknuo par stvari prije početka te objave to će sigurno pomoći mnogima da instaliraju svoje sisteme. Živjeli!
Kompilirao sam gentoo prije mnogo godina na p2 na 300 MHz sa 64 ram-a. nije šala. za tjedan dana imate sve spremno 😀
Istina je da me motivira da instaliram Gentoo i
Uskoro, uskoro 😉
Komad posta! kao i prethodne, osim što ću se i u ovom usuditi da vam ostavim pojašnjenje:
CHOST -> Ova sistemska varijabla ne označava kao takvu lokaciju kompajlera, već kompajleru ukazuje na arhitekturu procesora, a po želji i na hardversku platformu, operativni sistem i C biblioteku za koju će se paketi kompajlirati i iako ova je varijabla globalno definirana unutar make.conf (kao i sve ostalo što se tamo pojavilo) ništa ne sprečava kompajliranje paketa za druge arhitekture.
I premda me ne pitate, dodatak: mislim da bi u ovom trenutku bilo vrlo dobro potpuno razjasniti da je glavna prednost upotrebe Gentoo-a (i derivata) u odnosu na druge distribucije mogućnost prilagođavanja svega, a ne samo vaš hardver, ali i vaše ukuse i filozofije, kao što je mogućnost instaliranja 100% funkcionalnog sistema bez ovisnosti o Poetteringovim bodoque-ima [SystemD, pulseaudio i NetworkManager] (nadam se da ovdje neće izbiti svjetski rat>. <) , zamjenjujući ih OpenRC-om (sistemski init koji je razvila sama Gentoo zajednica, pravi dragulj ako mi dopustite da to izrazim) (ili ako želite nešto transparentnije i brže podržava i runit), alsa, odnosno wpa_supplpicant; i na šta kažem aleluja !!! = P
Pozdrav!
Wow, hvala vam puno na doprinosu 🙂 kao i svugdje, uvijek učim nove stvari 😀 i da, nisam ga precizirao ni u ovom, ali trebao sam komentirati da se kao i sve u make.conf može puno više specijalizirati datoteke ili druge dijelove sistema.
Hvala na pojašnjenju i sretan sam što vam mogu reći da je to 100% istina, dragulj Gentoo-a je sposobnost odabira vašeg sistema, sa svime što volite i ničim drugim.
Već postoji nekoliko objava koje će izaći, nadamo se da će ih urednici pregledati 🙂
Pitam se da li bi mi urednici mogli pružiti potrebne dozvole za dodavanje vaših podataka na vrh 🙂 ako to vide, bilo bi vrlo korisno dostaviti kvalitetne informacije 😉 pozdrav
Pisao sam vam putem gmail chata na vaš račun, pročitajte !!
Zaista se radujem sljedećem postu, jako se radujem isprobavanju gentoo-a, nadam se da neće dugo potrajati, pozdrav i tako nastavite.
Jako sam sretna što vas vaša znatiželja budi 😀 to znači da smo na dobrom putu \ o / pozdrav i hvala na dijeljenju 🙂
Ovi postovi će vam definitivno poslužiti kao vodič, ali i kao podsticaj da instalirate Gentoo.
Imat ću kao referencu i voditi ove postove za budućnost. Jer mislim da bih bio zadovoljniji kada bih Gentoo instalirao na PC sa novijim procesorom. A moj trenutni PC pomalo kasni. Iako ću nastaviti s Arch Linuxom.
Claro Mart 🙂 to je ideja, ugodno se držite računara. Također imam particiju s Archom 🙂 i da Gentoo ne postoji, vjerojatno bih svakodnevno koristio Arch, zajedno sa svojim Kali linuxom 🙂 Uskoro će doći još postova i već sam na pola vodiča 😉
Pa, za osnovni sistem kompilacija nije tako dugačka, a za lagane radne površine (poput xfce ili mate ili lxde) ili minimalističke upravitelje prozora (poput i3, openbox, fluxbox, awesome, itd.) Relativno je kratka. Sada će robusnom i cjelovitom radnom okruženju (poput gnome, kde ili cinamon) trebati vremena. Ipak, zanimljivo je da je za kompajliranje potrebno najviše vremena web pregledačima (poput firefoxa ili chromea, ali postoje manje teški pretraživači poput qutebrowsera ili palemoona koji bi vjerovatno mogli potrajati manje vremena) i automatizacija ureda. Dakle, gentoo nudi binarne datoteke za te programe u slučaju da trebate nešto funkcionalno riješiti dok kompilacija učini svoje.
Ako imate računalo s dvije jezgre, mislim da će biti dovoljno da se sistem kompajlira za otprilike 2 ili 3 sata (i mislim nekoliko sati ako odaberete robusnu radnu površinu poput kde ili gnome), ali za kompilaciju preglednika i ureda preporučujem da to napravite u noć, ostavljajući računalo da radi svoje ili koristite binarne datoteke ako želite
sad je red da gnjavim gentoo 🙂
apt-build svijet
radi na bilo kojoj "debian" distribuciji kao što je ubuntu, mint…. i kompajlira sve optimizirane pakete za vaš procesor.
pozdravi
MAX
Hahahaha, uopće nije dosadno, to je mogućnost izbora. Oduševljen sam ako to rade u Debianu, ali ne znam taj svijet, dolazim podijeliti što me uzbuđuje u mojoj distribuciji 🙂 i koliko je dobro što časni Debian također ima svoju dozu izbora 🙂 pozdrav
Nije znao. Zvuči zaista zanimljivo, ali recite mi šta se događa s ažuriranjima? apt-build obrađuje sve njih, sa svim njihovim zavisnostima, poput Gentooa, ili morate ručno raditi apt-build za sve njih? I da li apt-build podršku SAD-a Da li je to poput Gentoo-a?
Pozdrav.
Pa, jednom instalirane nadogradnje se izvršavaju jednom naredbom koja rješava sve zavisnosti "emerge -ask -update -deep -newuse @world" ili njegovu kratku verziju "emerge -avuDN @world", tako da istovremeno ažurira sve zavisnosti vrijeme kao prelazak na najnoviju verziju programa
Ne znam znači li to debian ili gentoo, ali za debian je to klasika:
apt-build ažuriranje
apt-build nadogradnja
i time spušta listu paketa za ažuriranje, zatim preuzima izvore, kompajlira i instalira sve i sve automatski.
Ali naravno, nema bolje distribucije. Svi su dobri. Bilo bi to kao da pitate koji je najbolji jezik.
Dobro za to! 😉
Članak je vrlo dobar, prijatelju, ali preporučujem da izbjegavaš gringo izraze zbog kojih brusiš zube, poput onog užasnog "vau" koji izgleda kao čisti samosvjesni xD iz trećeg svijeta. Upotrijebimo naš lijepi jezik, koji je vrlo bogat i mnogo savršeniji i bolje artikuliran od primitivnog jezika gringosa xD. Kad smo, dovraga, Hispanoamerikanci lajali poput psa ("wow = wow")? xD.
Članak, vrlo zanimljiv. Imao sam manje star i sposoban računar zbog kojeg bih želio eksperimentirati u Gentoo svijetu. Ali sa mojim jadnim tartanom, više mi ne bi trebalo instaliranje osnovnog sistema nekoliko dana xD.
Pozdrav.
: / stvarno mi se čini pomalo neumjesno. Ako ste iz Španije, možda mi je to razumljivije, ali ovdje u Latinskoj Americi engleski je nešto sasvim uobičajeno, pa čak i više .. kao što možete zamisliti kad vidite kartu programera Gentoo (ljudi s kojima imam posla sa svima dan) nema nikoga u Južnoj Americi ili Španiji ... toliko dana govorim na engleskom i neki izrazi se drže ...
Pa, što se tiče mog načina pisanja, bilo bi mi drago da ne stavljam kvalifikatore o tome, a još više uspoređujem stvari 🙂 svaki jezik ima svoje prednosti i nedostatke, a kao Linux svi mogu slobodno birati 🙂
Što se tiče mašine, nikad nećete znati dok je ne isprobate 😉 postupak kompilacije je prilično brz za većinu paketa, možda i najtežim poput firefoxa ili thunderbird-a treba dugo vremena, ali Gentoo također taj problem rješava isporukom binarnih verzija (normalan stil ), tako da je vrijeme kompajliranja smanjeno na teške programe 🙂 Pozdrav
Zdravo
Više kao Larryjevo srce.
Pozdrav.