Infografika o projektu digitalnog kanona u Argentini

Onda odlazimo infografika koju je napravio DerechoALeer koji grafički objašnjava trenutnu situaciju projekta  digitalni kanon u koju pokušavate da uđete Argentinski senat, zajedno sa njihovim moguće (katastrofalne) implikacije.

Obrada digitalnog kanona u Senatu je obustavljena

Miguel Ángel Pichetto je putem svog Twitter naloga objavio obustavu obrade digitalnog kanona 29. juna. Dodao je i da će se „o projektu kanona i dalje raspravljati i tražiti balans u zaštiti intelektualnih prava i zahtjeva korisnika“ te da „čuli smo mnoštvo glasova koji se protive inicijativi digitalnog kanona i da je zato doneta je odluka da se debata nastavi.” Poslao je i kompletno saopštenje za javnost.

Dakle, iako ta tema nije obrađena na sjednici od 29. juna, to ne znači da neće biti obrađena ni na narednim sjednicama. Ravnoteža između zaštite intelektualnih prava i zahtjeva korisnika mora se tražiti, u stvari, promišljanjem postojećih odredbi Zakona 11.723. Ne samo davanjem izuzetaka u obrazovanju, bibliotekarskim izuzecima i izuzecima poštene upotrebe, već i radikalnim promišljanjem intelektualnog vlasništva u cjelini. U tom smislu, naknada u konceptu „privatnog primjerka“ za zakonito stečena djela ne samo da je neustavna, već predstavlja zloupotrebu ovlašćenja od strane nosilaca prava, te je u suprotnosti sa teorijama iscrpljenosti prava. Nadalje, to podrazumijeva transfer javnih sredstava u privatni sektor, jer državna uprava koristi i CD-ove, DVD-ove i hard diskove, između ostalog, i vjerovatno da ne pravi kopije intelektualnih djela koja su monopolizirana autorskim pravom. U Evropi su već više puta rekli da je digitalni kanon nelegalan, proizvoljan i nepravedan. Jedina mjera koju treba preduzeti je da se kanon ne uzima kao mjera.

Moramo biti oprezni u pogledu budućeg tretmana ovog zakona u Senatu. Odluka koju su danas donijeli senatori je oblik demobilizacije, ali društva za kolektivno upravljanje, kao što su SADAIĆ, AADI, CAPIF, ARGENTORES i SAGAI, nastaviće da insistiraju na tretmanu naknade, ne mareći za uticaj koji ona ima na džep svih radnika. Stoga je potrebno biti pažljiv.

U nastavku vam ostavljam isječak iz emisije Con Sentido Público, sa jutra otvorene Javne televizije Argentine, gdje je organizovana debata o mogućoj implementaciji digitalnog kanona u našoj zemlji. Gosti su bili Carlos Galettini iz kolektivnog direktora direktora i Beatriz Busaniche iz fondacije Vía Libre. Ovdje ostavljamo video sa tim fragmentom programa, ljubaznošću Javne TV.

Izvor: Fondacija Vía Libre


Ostavite komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

*

*

  1. Za podatke odgovoran: Miguel Ángel Gatón
  2. Svrha podataka: Kontrola neželjene pošte, upravljanje komentarima.
  3. Legitimacija: Vaš pristanak
  4. Komunikacija podataka: Podaci se neće dostavljati trećim stranama, osim po zakonskoj obavezi.
  5. Pohrana podataka: Baza podataka koju hostuje Occentus Networks (EU)
  6. Prava: U bilo kojem trenutku možete ograničiti, oporaviti i izbrisati svoje podatke.

  1.   anđeo rekao je

    Ako originalni muzički CD (ili DVD) košta 5 dolara, ne bi bilo piraterije. A svi honorari bi ozbiljno pripali umjetnicima.

  2.   Koristimo Linux rekao je

    Slažem se!

  3.   Eduardo Battaglia rekao je

    Katastrofa Carlos Galettini, on ne zna kako da raspravlja ili se fokusira na temu.
    A iz onoga što vidite, on ne zna ni o čemu se radi, jer se ne razumije u tehnologiju, proizvodnju, troškove ili zakone.

  4.   indijski orah rekao je

    Da li prema Galetinijevim kriterijumima da platim mehaničaru koji mi popravlja starter svaki put kada upalim auto? Ne, on odredi cijenu, ja plaćam ako se slažem i to je to, on je jednom uradio posao i zato ja naplaćujem, ako hoće da nastavi da naplaćuje onda neka nastavi da radi, uz otežavajuću činjenicu da posao nije kupio ga je jedna osoba. , ali za milione, ili nameravate da snimite pesmu i nikada vise ne radite, zasto moram da platim Sadaicu svaki put kada slusam Mocarta?
    Ovi dinosaurusi su nepredstavljivi, kao i ideje koje potiču…

  5.   cococho rekao je

    Galetini se prilično izgubio u debati. U potpunosti razumijem da želite da naplatite intelektualnu svojinu, ali vi… kako je rekao Les Luthiers… „rezonujete izvan okvira“. Slažem se sa Beatriz, zašto moram dodatno da plaćam hard disk, ili pen drajv, ako mi treba za posao? Zašto misliš da ću se baviti gusarskom muzikom?

    Koliko god da je dobar uzrok implementacije ovog kanona, iz daljine se vidi da je tamniji prizvuk i kao i uvijek... cijenu plaća krajnji potrošač. Uvek imaju dobar izgovor da dobiju novac od nas... Loše su!

    Odlična nota Pablito! Goal hug!

  6.   Koristimo Linux rekao je

    Potpuno se slažem... klinac nije znao za Gutenberg mašinu (da, sa G za CAT)... i kad je počeo da priča o "kompakt diskovima" odmah sam prestao da ga slušam... zaista neznalica. Jasno je da ga jedino "pokreće" hladan ekonomski interes.

  7.   Nobbon_06 rekao je

    Izvinite ljudi, idem da kupim CD od tere, vraćam se
    Molim vas, ne znate ni kako da razlikujete hard disk od CD-a i želite da dođete da razgovaramo o ovome? Procitao sam zakon i jasno pise 75% doplata za prazne cd i dvd, ovaj stari je neznalica, a dobro Beatriz, samo se argumentovano branio kako treba, zatvorio sam mu usta

  8.   Koristimo Linux rekao je

    Potpuno se slažem. Tip je repa.

    9. jula 2011. 14:46, Disqus
    <> je napisao:

  9.   marcoshipe rekao je

    Mali detalj, ne plaćate piratstvo, već privatno kopiranje, odnosno kopiranje onog CD-a koji ste prvobitno kupili i koji prebacite na računar da napravite bekap ili da ga preslušate sa računara. yyyy…. Možete napraviti samo jednu kopiju i ne možete je posuđivati ​​prijateljima ili nešto slično.
    Piraterija bi i dalje bila nezakonita da se kanon implementira.

    Da, izgleda kao šala odavde do Kine.

  10.   marcoshipe rekao je

    Znajte da to nikada neće koštati 5 dolara. a takođe zna da umetnik ništa ne dobija od tih 5. Umjetnik zarađuje od recitala (barem velika većina umjetnika).
    Za mene je rješenje da se umjetnici oslobode krvopija izdavačkih kuća, stave CD-ove na internet gdje ih svako može skinuti, staviti dugme za doniranje i reklamirati recitale baš tu. novac koji uplaćuje izdavačkoj kući = 0, sve što ide u donacijama je sve za njega (što iako će biti manje od rekorda, on misli da malo zarađuje od ploče, pa je isto ili bolje, pored korisnika Prokletstvo, reklama je od usta do usta koja je bolja i ima povratnu informaciju od korisnika) i nastavlja zarađivati ​​isto toliko sa recitalima.
    Ovaj koncept se zove besplatna muzika i mnogi umjetnici koji tek počinju ga koriste jer im je izdavačka kuća nemoguća.
    Još jedna prednost ovoga je što je kultura zaista besplatna, i ne kontrolišu je diskografske kuće koje odlučuju ko će se slušati, a ko ne (zasnovano samo na komercijalnom interesu, a ne na kvalitetu muzike, što se iz dana u dan može vidjeti na radijima , tv, itd.)

  11.   marcoshipe rekao je

    da, u potpunosti se slazem, tip je nepredstavljiv

  12.   Koristimo Linux rekao je

    Tačno!

  13.   Carmen Amoros rekao je

    U Španiji smo isti... Međutim, za manje od 6 meseci sa uredbom, Vlada je već najavila promene u digitalni kanon...

  14.   Carmen Amoros rekao je

    U Španiji smo u sličnoj situaciji... Međutim, nakon 6 mjeseci sa kanonskom uredbom, vlada je već najavila izmjene ovog digitalni kanon