100% besplatne Linux distribucije: Biti ili ne biti? To je dilema!
Od početka «GNU» y «Linux», maksima koju moraju održavati njeni programeri, članovi, korisnici i pristalice, uvijek je bila obezbediti softverski ekosistem kao proizvod, alternativa, održivo rešenje, za sve one ljude i društva koja žele da vide svoje slobodu korištenja, dijeljenja, modifikacije ili distribucije isto, mnogo puta iz perspektive slobodnog, iako ovo drugo, odnosno slobodno, nije nešto što je nedjeljivo povezano sa principom slobode.
Pored toga što ćete vidjeti svoje sigurnost i privatnost u odnosu na vlasničke i zatvorene softverske proizvode, od kompanija i vlada koje obično ne uživaju dobar kredibilitet ili dobre namjere. Dakle, od početka do danas postoje Distribucije vjerne principu 100% besplatne.
razlozi zašto, «GNU/Linux» trijumfovao je i konsolidirao se malo po malo u srcima i razlozima mnogih ljudi i društava, do te mjere da sada na poslovnom, korporativnom i organizacijskom nivou, kako u javnoj tako iu privatnoj sferi, i to ne zbog sitnica, već jer velika stvar je da svakim danom poprima sve veću važnost i sve veću upotrebu.
Ali, mnogo puta po cijeni koja obično podrazumijeva da se, da bi se koristila, puni ili puni proizvodima ili elementima vlasnički i zatvoreni softver, koji imaju tendenciju da budu efikasniji i efikasniji «GNU/Linux», u korist kompanija i vlada, ali koje bi zauzvrat mogle oduzeti «libertad, seguridad y privacidad» drugima (zaposlenicima, korisnicima, muškarcima i društvima). I zato: To je dilema!«¿Ser o no ser 100% libres?»
panorama
Moja pozicija
Prvo, želim da razjasnim da je moj vrlo lični stav po ovom pitanju:
Moja puna podrška i želja za primat u naporima svih onih programera, grupa i zajednica, koji odvajaju vrijeme i trud, gotovo uvijek altruistički (bez plaćanja), u ime plemenitih i važnih vrijednosti sadržanih u 4. Slobode slobodnog softvera, da obezbede mnoge besplatne operativne sisteme, zasnovane ili ne na Linux kernelu, sa ili bez GNU programa, koji su u skladu sa ovim gore pomenutim principima.
Iako također prepoznajem i cijenim u njegovoj pravoj dimenziji:
Svi oni programeri, grupe i zajednice uglavnom, kao i javne i privatne organizacije, koji mimo svojih mogućih ili vjerovatnih dvostrukih namjera, sarađuju ili pokušavaju olakšati implementaciju i korištenje i distribucija i besplatnih i otvorenih softverskih programa, kroz doprinos pokretača , firmver, fragmenti koda, platforme, usluge ili aplikacije, zatvorene ili otvorene, besplatne ili vlasničke, besplatne ili plaćene, kako bi se postigla tranzicija i buduće i masovno usvajanje slobodnog i otvorenog softvera.
Moje mišljenje
Pod ovim mislim da, lično, nisam pokušavao da budem Purist, ekstremista ili a «Talibán del Software Libre», kako mnogi zovu one koji jedva vide nešto što nije «100% Libre», oni iznose svoje teorije zavjere ili svoje strahove (iracionalne ili ne) na površinu, napadaju, diskredituju i/ili vrijeđaju druge pojedinačno ili projekte općenito.
Naravno, oni mogu imati svoje osnove za to, ali moramo znati prepoznati neminovnost nestalnosti, u smislu fuzije ili harmoničan suživot određenog manjinskog dijela privatnog i zatvorenog softvera unutar slobodnog i otvorenog softvera, za bolju i održiviju migraciju u svijet «100% Libre».
Vjerovao je da ima mjesta za svakoga, odnosno onaj ili oni koji žele da razvijaju, koriste ili promovišu «Distribuciones 100% Libres», i oni koji žele da razviju, koriste ili promoviraju mješovita rješenja koja odgovaraju njihovim potrebama, bez potrebe za a «Guerra Santa» tehnološki ili ideološki, ili minimalne stvari poput uvreda ili vulgarnosti jedni protiv drugih.
Stvarno stanje
Moramo to imati na umu trenutno svijet «Software Libre» y el «Código Abierto»je veoma uronjen u javne i privatne organizacije, što dovodi do velikog broja njih koji zahtijevaju njegove prednosti da bi ispravno funkcionisali. I da, kako bi postigli ovaj cilj, često pribjegavaju internim ili eksternim, vlasničkim ili zatvorenim razvojima, kako bi dopunili ili riješili ono što «Software Libre» y el «Código Abierto» još nije riješeno.
Razvoj i doprinosi koji su često dostupni svima korisnici i članovi zajednica, kroz spremišta koje mi znamo kao «Nije besplatno (Non-free). Ili putem službenih web stranica njihovih kreatora ili sponzora. Doprinosi koji često mogu biti Besplatno i/ili otvoreno, a ne djelimično ili potpuno besplatno, odnosno obično nude besplatnu verziju softvera sa smanjenim karakteristikama ili funkcionalnostima i drugu plaćenu, ali kompletnu verziju.
Važni podaci
Tačka koja nam ostavlja trenutnu panoramu gdje Industrija «Software Libre» y el «Código Abierto», Unatoč tome što je uglavnom besplatan i zasnovan na zajednici, također predstavlja veliki dio formalne industrije kada je riječ o prihodima. Budući da je, prema procjenama stručnjaka za ovo godina 2019, očekuje se da će izvijestiti do 17.000 milion dolara, do skoro 33.000 miliona dolara za godina 2022.
U međuvremenu, istraživanje Red Hata navodi da:
68% organizacija povećalo je korištenje otvorenog koda, a 59% namjerava nastaviti ovaj rast.
Mnogi stručnjaci to tvrde Svijet trenutno živi u zlatnom dobu «Software Libre» y el «Código Abierto», kao:
43% velikih organizacija već koristi open source u integraciji svojih aplikacija, a 42% kaže da su rješenja otvorenog koda dio njihove strategije digitalne transformacije.
zaključak
Kao što vidimo, el «Software Libre» y el «Código Abierto» raste i jača, također uz direktnu ili indirektnu podršku Javne i privatne organizacije, i njegove besplatne i/ili privatne, zatvorene i/ili otvorene, besplatne i/ili plaćene doprinose njemu.
Ono što ne sprečava ili narušava činjenicu da se na individualnom ili kolektivnom nivou i po diskreciji svakog može nastaviti podržavati, promovirati ili se kladiti na čist razvoj, tj. las «Distribuciones 100% Libres», kojih ima mnogo i oni takođe rastu po broju i kvalitetu.
Da, to je tvoja namjera, mimo relevantne kritike ili ne, za drugu viziju koja ide paralelno, pozivamo vas da istražite zvanična lista 100% besplatnih distribucija od strane Free Software Foundation (FSF) baziran na GNU, a neslužbena lista 100% besplatnih distribucija koje ne koriste GNU (potvrdite njegov sadržaj i valjanost) i/ili pročitajte našu prethodnu publikaciju u vezi sa temom, pod nazivom: 100% besplatne distribucije Linuxa.
Za ostalo, ostavite nam svoj komentar na temu kako bismo ih svi upoznali i debatirali u Zajednici.
Čini se da je ovo usmjereno na blog MasLinix. Po mom mišljenju, odbrana slobode mi se čini važnom i tu imamo FSF da preporuči etičke distribucije kao što je Trisquel. Ubuntu korisnik će mi se uvijek činiti etičnijim od korisnika Moco$ofta. Ja lično neću preporučiti niti koristiti hibridne distribucije poput Manjaroa ili Ubuntua iz etike, ali ću braniti i poticati da ih isprobate. Sve najbolje.
To je stav, odnosno kako sam izrazio: "Moja potpuna podrška i želja za primat u nastojanju..." do 100% slobodnog i otvorenog softvera. Bez osuđivanja, procjenjujući a priori lošim, makijavelističkim ili konspirativnim, bilo kakav vanjski napor ili pojačanje, od strane kompanija i vlada, slobodnog softvera, čak i ako to podrazumijeva privremeno korištenje nečega vlasničkog ili zatvorenog, dok SL u potpunosti rješava sve što mora riješiti. Ko hoće da koristi 100% odlično, ko hoće da koristi i nešto hibridno. Ovo me tjera da naglasim da postoji mnogo korisnika Windowsa koji koriste samo Windows, a ostalo je besplatno, kao što su Office Automation, Preglednici, PDF Readers, Image Editori, između mnogih drugih aplikacija. Šta onda? Oni su takođe SL jeretici jer ga koriste na Windows-u ili Mac-u. Mislim da nije! Zato insistiram, ekstremizam je loš.
Počeo sam sa GNU/Linux distribucijama sa vlasničkim komponentama, ali svaki put ih smanjim i na kraju prelazim na potpuno besplatnu distribuciju.
Naravno, etičnije je koristiti Ubuntu nego Windows. Ali morate naporno raditi i žrtvovati se da biste postigli slobodu koja vam je potrebna.
I važno je da se informišete. Mnogi ljudi koji koriste Ubuntu i mnoge druge GNU/Linux distribucije nisu svjesni svrhe slobodnog softvera.
Pozdrav Igore! Hvala vam na veoma tačnom komentaru.
Ovdje postoji zbrka pojmova. Nešto ili neko vam može izgledati manje ili više moralno. Ali etički ste ili niste i to ne zavisi od vaše procene.
E sad, da li koristiti ili ne koristiti besplatni softver nema veze sa etikom i čini mi se da nikog ne treba suditi da li koristi ili ne koristi Linux ili Windows. Moja majka, na primjer, koristi Windows jer je kompjuter koji smo joj kupili došao iz tvornice sa instaliranim, ali to je ne čini manje moralnom (ili etičkom kako vi to nazivate) od vas koji koristite Linux.
U mom slučaju, ja sam specijalista za Oracle baze podataka. Koristim vlasnički softver jer me to hrani i od toga izdržavam svoju porodicu.
U stvari, neetično je da diskriminišete one koji koriste Microsoft bez poznavanja situacije. Sumnjam da bi vaš stav prema vlasničkom softveru ostao isti, da vaša finansijska sposobnost zavisi isključivo od korištenja Microsoft softvera.
Zato insistiram, odlično za one od nas koji koristimo, podržavamo i promoviramo SL, ali bez upadanja u ekstremizam diskvalificiranja strane koja koristi čisti SP ili pomiješanu sa SL, jer na kraju dana svi počinjemo od toga, i koristimo ga u većoj ili manjoj mjeri iz raznih razloga i uzroka.
Vrlo zanimljiv članak kao i uvijek. Svima je poznato (barem onima koji žele da znaju najmanje o slobodnom softveru) da se njime upravlja određenim uređajima (pametnim televizorima, ruterima, automobilima, itd.) jednostavno zato što je softver potreban za upravljanje njihovim radom i besplatan i slobodan. softver otvorenog koda Besplatan je i dostupan za uređivanje koliko god ste zainteresovani.
Upotreba ne znači prepoznavanje, zato niko ne sazna da se besplatni softver koristi kada se to zaista radi, a vi to ne znate osim ako u mnogim slučajevima ne kopate da biste saznali o navedenim informacijama. Time vlasnički softver čine vidljivijim, koji se smatra najisplativijim jer uvijek ima cijenu.
Ova činjenica koju spominje Linux Post Install je ideja koja je povezana sa slobodnim softverom koji je više poznat po slobodnom softveru nego po tome što je besplatan, iako ne mora biti besplatan. Razumijem da je njegova besplatna priroda (sa prijedlogom dobrovoljne donacije) da ga učini privlačnijim i zanimljivijim za korisnika koji ne zna šta je besplatni softver, ali zato što je besplatan može ih se ohrabriti da ga koriste (veoma reprezentativni slučaj je: LibreOffice). Da bi se prekinula ova „neophodna“ asocijacija slobodni softver = besplatan, neophodna je ideološka/filozofska posvećenost korisnika kako bi bili skloni da daju neku vrstu donacije, čak i ako je simbolična (€1 što, iako može izgledati kao sramota ako ima mnogo korisnika i oni prave Taj gest više nije dovoljan, sindikat čini moć).
Idealno bi bilo 100% besplatno i na nivou operativnog sistema (distribucije) i aplikacije, s druge strane tu je tužna realnost hardvera i drugih elemenata (formati, kodeci...) zbog kojih moramo zavisiti od vlasničkih elemenata u sistemu i aplikacijama jer ako se to ne uradi, ne može mu se pružiti minimalno zadovoljavajuće korisničko iskustvo.
Bez zadovoljavajućeg iskustva, besplatni softver ne postaje popularan, u ovom trenutku bih želio da učinim vidljivim napore koje čine distribucije kao što su Linux Mint ili KDENeon koje poznajem bliže, da sa svakom verzijom možete vidjeti kako se dodaju elementi tako da da je ljudima koji nemaju iskustva u GNU/Linuxu lakše, barem u dijelu koji se njih tiče.
Ukratko, volio bih da možemo živjeti u 100% slobodnom svijetu, ali danas žalim što je to utopija, sa slobodnim softverom možete pokušati iako još uvijek možete pronaći nepremostive prepreke kao što je, na primjer, ako imate hitnu potrebu (ili to ili ništa) korištenja vlasničke aplikacije, koja nema verziju za GNU/Linux, jer ste iznervirani; Sa 100% slobodnim svijetom na nivou sistema i aplikacija ovaj problem ne bi postojao, ali mi nismo u tom svijetu, tom društvu, nažalost.
Odličan komentar! I slažem se, za sada je 100% besplatni računarski ekosistem i dalje nešto utopijsko, posebno na nivou hardvera. Dok ćemo nastaviti da napredujemo i podržavamo rast i širenje SL dok ne postignemo taj 100% ideal, sa ili bez podrške javnih i privatnih organizacija, bez obzira na njihove verovatne ili moguće dvostruke standarde ili namere.
Bipolarnost navedenog autora je nevjerovatna, u nekim dijelovima hvali rad GNU-a i njegovih alata, au drugom pasusu diskredituje svoj rad i rad svoje zajednice; ništa više za komentarisati.
Odličan ostatak članka gdje je shvaćen ozbiljno i neutralno, kako i treba! Pozdrav.
Puno se priča o softveru, a malo o hardveru i njegovim implikacijama, koji je, takav kakav jeste, glavna prepreka. Na mom računaru je nemoguće instalirati 100% besplatan sistem, ponekad hteti nije u mogućnosti.
Ne možemo zaboraviti ni da nabavka kompatibilnog PC-a predstavlja tehnološki jaz i žrtvu. Biti u toku je nemoguće, previše žrtava...
Pozdrav.
Vrlo siguran. Hvala vam na komentaru, José Miguel.