Održive i održive zajednice slobodnog softvera i otvorenog koda

Održive i održive zajednice slobodnog softvera i otvorenog koda

Održive i održive zajednice slobodnog softvera i otvorenog koda

U prethodnim člancima poput «Rasprava: donirati ili ne donirati! To je dilema. Ne dopustite da slobodni softver i besplatna dokumentacija umru. Ništa besplatno nije Vječno»Takođe smo dodirnuli vitalni značaj koji ima za valjanost i razvoj slobodnog softvera i otvorenog koda, čin doniranja ili doprinosa, kretanju i zajednicama ovih proizvoda kako bi se izbjegao njihov brzi nestanak i polagani razvoj.

Mnogo je rečeno o tome je li doniranje dovoljno. Ali, izvan socijalne ili građanske činjenice davanja donacijama pokretima i zajednicama koje razvijaju proizvode koji im se sviđaju i koriste, nepobitna je činjenica da svijet slobodnog softvera i otvorenog koda za preživljavanje se korporatizira kao alternativni način za njegovu održivost i održivost. Iz tog razloga, zajednice slobodnog softvera i otvorenog koda takođe moraju biti sve više "Održive i održive zajednice" tako da vaš razvoj ostaje na vremenu i da bude profitabilan za vaše programere i saradnike.

Održive i održive zajednice: Uvod

Uvod

Ako s vremenom Korisnici i programeri (zajednice i pokreti) žele da sav besplatni softver i softver otvorenog koda ne pređu u ruke organizacija, komercijalnih ili ne, trebali bismo biti u mogućnosti pretraživati novi modeli upravljanja ili rada koji ističu poticaje za sve uključene.

Trenutni model koje Slobodni softver i Zajednice otvorenog koda mogu koristiti da bi postale održive i održive mogu doći same iz sebe, odnosno iz upotrebe kriptovalute ili vlastite kriptovalute za spomenute zajednice i kretanja.

Kripto valute su proizvod izveden iz besplatnog softvera koji dobro implementiran može preokrenuti i poboljšati neugodnu i neugodnu finansijsku situaciju koje često predstavljaju oni koji kreiraju sadržaj, razvijaju aplikacije, pružaju tehničku pomoć i promoviraju upotrebu besplatnog softvera, otvorenog koda i GNU / Linux operativnih sistema i programa putem vlastitih javnih web stranica i / ili privatno, bez većih novčanih nagrada u zamjenu.

U ostalom, ako se ovaj ili drugi model ili alternativa ne primijene, mogli bismo svaki dan viđati više velike korporacije ili globalne softverske divove poput Microsoft, IBM, Oracle, Google, između mnogih drugih, oni idu malo po malo preuzimajući razvoj slobodnog softvera i otvorenog koda. I čak postaju češći od normalnog, državne ili vladine kontrole, kao nemogućnost upotrebe određene proizvode u ovom polju do blokade ili sankcije iz nekih zemalja u druge.

Održive i održive zajednice

Zajednice slobodnog softvera i otvorenog koda uvijek su bile neka vrsta objedinjene društvene strukture pojedinaca, raširene po širem društvu. Čiji članovi rade ili doprinose određenim naporima (vrijeme / novac) kao podrška stvaranju, evoluciji i upotrebi besplatnog softvera i softvera otvorenog koda.

Dok istovremeno pokušajte sačuvati dugovječnost i trajnost ovog razvoja kroz zadovoljavanje trenutnih potreba korisnika bez ugrožavanja njihove buduće sposobnosti da zadovolje vlastite potrebe.

Prema tome Slobodni softver i zajednice otvorenog koda moraju biti u mogućnosti da proizvode korisni softver za korisnike i članove, bez da ih ignoriraju ili odbacuju ili im otežavaju nadoknadu, novčano ili financijski, povezanih troškova vremena i uloženih softverskih i hardverskih resursa, tako da se takav razvoj može nastaviti razvijati i koristiti onoliko dugo koliko je potrebno.

Uvijek to moramo imati na umu učesnici zajednica slobodnog softvera i otvorenog koda, koji zauzvrat moraju biti održivi i održivi, ​​imati brojne koristi. Ne samo da se softver razvija kao korisnik. Ali sposobnost da utiče na pravac softvera kao saradnika.

Ili kao kreatori dokumentacije i digitalnog multimedijskog sadržaja ili pružaoci podrške. Što mnogim, koristi nivo reputacije i vidljivosti, au nekim slučajevima čak i novčane koristi, bilo direktnim učešćem poput zaposlenja ili primljenih donacija.

Održive i održive zajednice: Zaključak

zaključak

Moramo, svi oni strastveni i entuzijastični korisnici i učesnici besplatnog softvera i otvorenog koda, jačaju i promovišuNe samo naše zajednice ili pokreti koji kreiraju i održavaju softver koji pruža koristi njihovim članovima i drugim dionicima, kako sada, tako i u budućnosti. Ali takođe, stvorite i održavajte a model upravljanja ili rada u kojem većina vrijednosti stvorenog teče u vlastitu korist, odnosno u vašem održivost i održivost.

Poboljšati mehanizme prikupljanja, kompenzacije, zapošljavanja, donacija, a zašto i ne, sve dok se ne pokrene kriptovaluta Pokreta slobodnog softvera, otvorenog koda i GNU / Linuxa. Kriptovaluta koja omogućava bilo kome da kupuje ili prodaje, plaća ili prikuplja, donira ili surađuje za članak / publikaciju napravljen ili pročitan, da nagradi stvaranje tako korisnog sadržaja, njegov kvalitet i njegovo širenje.

Kriptovaluta koja vam omogućava kupovinu ili prodaju, plaćanje ili prikupljanje, doniranje ili suradnju s aplikacijom, programom ili sistemom u procesu razvoja ili marketinga, ili da vratimo podršku koju pružaju drugi za poboljšanje, ispravljanje ili rješavanje nečega unutar naših sistema ili besplatnih i otvorenih aplikacija.

Ukratko, sve opcije su na našem stolu kao zajednica. Možemo ih primeniti samo efikasno i efektivno. I tako svi zajedno zauvijek puknemo paradigma "Besplatno je besplatno", i promijenimo ga definitivno "Besplatno nije nužno Besplatno, ali je održivo i održivo" za sve.


Ostavite komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

*

*

  1. Za podatke odgovoran: Miguel Ángel Gatón
  2. Svrha podataka: Kontrola neželjene pošte, upravljanje komentarima.
  3. Legitimacija: Vaš pristanak
  4. Komunikacija podataka: Podaci se neće dostavljati trećim stranama, osim po zakonskoj obavezi.
  5. Pohrana podataka: Baza podataka koju hostuje Occentus Networks (EU)
  6. Prava: U bilo kojem trenutku možete ograničiti, oporaviti i izbrisati svoje podatke.

  1.   Andy Inchaustegui rekao je

    Ja sam inženjer sistema - računam i da nije bilo Gnu-a, Linuxa, besplatnog softvera i otvorenog koda, bio bih ograničen na vlasnička prava koja mi ne bi omogućavala analizu izvornih kodova i vježbanje s raznim okusima Gnu / Linuxa ili s njim. Linux kernel ili Gnu kernel zvan Hurd.