Ne tako davna verzija 3.6 od LibreOffice.
LibreOffice je multiplatform uredski paket par excellence koji se suprotstavlja MS Officeu. Budući da je rođen kao vilica OpenOffice-a, nitko nije pretpostavljao da bi ovaj paket mogao rasti tako brzo i imati takav nivo inovacija i kvaliteta u gotovo svim svojim izdanjima, da ako netko ne donese ogroman broj novih funkcija, onda donosi iznose optimizacija u performanse.
Ispada da u ovoj novoj verziji LibreOffice obje stvari dolaze u jednom paketu: optimizacija i nove funkcije, sve u izdašnim količinama.
Na primjer, imamo male promjene u grafičkom sučelju klijenata, dodavanje novih predložaka za Impress, poboljšanja u uvozu .docx datoteka i također mogućnost uvoza Office smart art-a.
U stvari, postoji dosta vijesti koje su stigle i koje su pregledane do sad i na drugim blogovima i na stranici projekta, želim malo doprinijeti onome što mislim da bih dao malo više okusa vijestima.
Zanimljivo je, puno za mene, vidjeti kako ovaj paket raste otkad postaje sve konkurentniji (Oracle to nije imao kad su odbacili OpenOffice), a zauzvrat, ako daje opciju koja je sve povoljnija za poslovanje i kompanije; i mali i veliki.
Nije slučajno što Francuska, Španija i Njemačka uvode upotrebu ove vrste softvera u javnim upravama, kako za smanjenje troškova, tako i za održavanje svoje suverenosti i kontrole informacija.
Također je važno napomenuti da su do sada ove godine vlade i kompanije koje žele poboljšati paket za LibreOffice dodijelile sve više resursa, jer znaju da je dugoročno mnogo jeftinije ulagati u poboljšanje proizvoda kako bi prilagodite svojim potrebama da platite više nego što ulažete u zatvorene proizvode koji doslovno imaju rok trajanja.
Sa svoje strane, vidio sam kako se u mojoj zemlji (Venezuela) govori o implementacijama slobodnog softvera u različitim slojevima javnog sektora. Iako je to lijepa ideja i oni su lijepi prijedlozi, to je samo politički razgovor, iako se nadam da će se provesti jer je to još jedan korak za slobodni softver i također velika prilika za otvaranje novog tržišta u ovoj i bilo kojoj zemlji .
Za mene je LibreOffice najrelevantniji program unutar GNU / Linuxa, ne zato što je uredski paket ili zbog njegove ogromne kvalitete, već zbog njegovog rasta, usvajanja u gotovo svim distribucijama i zbog njegove posvećenosti i ujedinjenja s drugim temeljima besplatni softver ... Document Foundation i LibreOffice sudionici su rasta GNU / Linuxa i nadam se da će to i dalje činiti.
Zanimljivo je da barem postoji volja vlada da barem pokušaju započeti iskorak.
Ovdje u Kolumbiji samo su ove sedmice imale neke vijesti na tu temu: http://www.publimetro.co/lo-ultimo/bogota-inicia-su-migracion-hacia-el-software-libre/lmklhi!xkcjEYdVyu72w/
Oh, kakva radost čuti ovakve stvari ovdje u Kolumbiji.
U Arch Linuxu navikli smo na najnovije verzije softvera prije bilo koga drugog, ali čini se da je LibreOffice izuzetak. Verzija 3.6 još nije u službenim spremištima, iako je prethodna verzija već označena kao zastarjela, a s obzirom na to da je 3.5 trebalo više od mjesec dana da stigne, ne bi bilo iznenađujuće ako bi trebalo i dugo.
Za mene je najvažnija promjena (koliko god bila jednostavna) i o kojoj niste razgovarali to što u programu Writer sada prikazuje broj riječi napisanih na dnu.
Ne znate koliko je dosadno pisati članak od X riječi i morate neprestano kliktati da vidite koliko ste napisali.
Isto se događa i u Čakri, jer to još nije ušlo u stabilna spremišta.
Nema drugog izbora nego čekati! 🙂
Ni u SolusOS-u nije pao. Pretpostavljam da će objaviti sljedeće manje LO ažuriranje 🙂
Ja sam u solusu iz sinaptika
Također je u Debian testiranju 😀