Izmjerite performanse tvrdog diska na Linuxu s hdparm

Mnogo puta primijetimo da izvedba poslužitelja nije onakva kakva bi trebala, tu se pitamo gdje je problem? ... Hoće li to biti nedovoljna širina pojasa? ... Nedostatak CPU-a ili RAM-a? ... Ili pisanje i čitanje na tvrdom disku neće biti najbolje?

Ovdje ću vam pokazati kako znati koju maksimalnu brzinu podržava vaš tvrdi disk, trenutnu brzinu na kojoj može raditi itd., Koristit ćemo alat: hdparm

hdd seagate

Instalirajte hdparm

Prvo i očito je da moramo instalirati softver koji ćemo koristiti. Ako koristite Ubuntu ili Debian, možete ga instalirati sa:

sudo apt-get install hdparm

Ako koristite ArchLinux ili neki drugi distro na temelju ovoga, to bi bilo:

sudo pacman -S hdparm

Korištenje hdparm-a

Prva je znati maksimalnu brzinu našeg HDD-a, odnosno ako je Sata1, Sata2 ili 3, koliko podržava. Za to ćemo upotrijebiti sljedeću naredbu:

sudo hdparm -I /dev/sda | grep -i speed

To uzimajući u obzir da je HDD koji želimo pregledati / dev / sda, odnosno prvi ili glavni.

Pokazat će nam otprilike ovo:

* Gen1 brzina signalizacije (1.5 Gb / s) * Gen2 brzina signalizacije (3.0 Gb / s) * Gen3 brzina signalizacije (6.0 Gb / s)

Ovisno o tome koliko je HDD sofisticiran, i naravno, imaju li u BIOS-u omogućenu najveću podržanu brzinu.

Ajmo sad prikaz trenutne brzine s kojim HDD radi:

sudo hdparm -tT /dev/sda

Ponovite naredbu dva ili tri puta da biste dobili raspon vrijednosti.

Pokazat će nam otprilike ovo:

/ dev / sda: Čitanje iz predmemorirane memorije: 22770 MB za 2.00 sekunde = 11397.43 MB / sec Očitavanje diska s vremenskim spremnikom: 432 MB za 3.01 sekunde = 143.59 MB / sec

Prva vrijednost ima veze s brzinom predmemorije diska, druga vrijednost znači stvarnu brzinu čitanja i pisanja, brzine fizičkog diska kao takvog.

Kraj!

Nadam se da ste bili od pomoći.

Usput, možete vidjeti cjelovite i detaljne informacije o vašem HDD-u uklanjanjem datoteke grep naredbe koju sam prethodno stavio, odnosno ovako:

sudo hdparm -I /dev/sda

Uživajte!


8 komentara, ostavi svoj

Ostavite svoj komentar

Vaša email adresa neće biti objavljen. Obavezna polja su označena s *

*

*

  1. Za podatke odgovoran: Miguel Ángel Gatón
  2. Svrha podataka: Kontrola neželjene pošte, upravljanje komentarima.
  3. Legitimacija: Vaš pristanak
  4. Komunikacija podataka: Podaci se neće dostavljati trećim stranama, osim po zakonskoj obvezi.
  5. Pohrana podataka: Baza podataka koju hostira Occentus Networks (EU)
  6. Prava: U bilo kojem trenutku možete ograničiti, oporaviti i izbrisati svoje podatke.

  1.   dhunter dijo

    Ha, ne znam zašto, ali pročitao sam "Poboljšaj performanse" umjesto "mjeri" i namjeravao sam uskočiti i pitati trikove koje ste koristili. Hvala Gaara.

    1.    KZKG ^ Gaara dijo

      HAHAHAHA pa ... najočitiji trik je nabaviti SSD hehe, ali najskuplji je 😀

      1.    dhunter dijo

        Prije nekog vremena imao sam 3 diska u stolnom računalu i palo mi je na pamet da je prvotna svrha RAID-a bila brzina i napravio sam RAID 0 (skidanje), kopirao sam skoro tri puta veću brzinu, ali s nedostatkom da ako izgubim disk izgubio bih sve.

        Inače, prije nego što je RAID bio "Redundantni niz jeftinih diskova", sada je to "Neovisni diskovi", jer nam općenito ne treba toliko brzina, već pouzdanost podataka.

    2.    giskard dijo

      I meni se dogodilo potpuno isto!

  2.   star dijo

    S pomalo starim IDE (PATA) diskom, maksimalna brzina za koju kažete da se pojavljuje s -I ne pada mi na pamet. S druge strane, izlaze trenutni, koji će vam dati ideju:
    / dev / sda:
    Predmemorirano vrijeme glasi: 334 MB za 2.01 sekunde = 166.40 MB / sek
    Disk s vremenskim međuspremnikom očitava: 148 MB za 3.03 sekunde = 48.77 MB / sek

    1.    KZKG ^ Gaara dijo

      Hvala na komentaru 😀

  3.   Cristian dijo

    Za više testova preporučujem phoronix
    http://www.phoronix-test-suite.com

  4.   zetaka01 dijo

    Ne bih se dobro igrao s testovima pakova kod kuće. Bez ikakvog znanstvenog i matematičkog objašnjenja, što ga manje zaustavljate u rotacijama (isključujete), to ćete bolje raditi. Možete ga pokvariti defragmentiranjem, komprimiranjem, šifriranjem itd., Mnogo puta. Uslužni programi za provjeru diska nisu bezazleni, što ih više koristite, to više istrošite disk. Poput SSD-ova i USB-a, oni imaju ograničen broj upisa. Povremeno ih koristiti je u redu, ali bez pretjerivanja.
    I što manje zaustavite / pokrenete disk, to bolje.
    Potrošite disk što manje možete.
    Pozdrav.