Slobodni i otvoreni softver: tehnološki utjecaj na organizacije

Slobodni i otvoreni softver: tehnološki utjecaj na organizacije

Slobodni i otvoreni softver: tehnološki utjecaj na organizacije

Korištenje slobodnog i otvorenog softvera i dalje raste, ali ne samo među entuzijastičnim pojedincima i pojedincima, ljubiteljima tehnologije, između ostalih, već i među javnim i privatnim organizacijama, kao i među obrazovnim i znanstveno-istraživačkim organizacijama.

Sve to u velikoj mjeri zbog potražnje koja se pojavila kao trend među organizacijama za smanjenje troškova proizvoda, licenci i certificiranog rada u komercijalnim, vlasničkim i zatvorenim proizvodima, uz iskorištavanje novih prednosti onoga što je danas poznato pod nazivom "Oblak", a time i mogućnost digitalnog izmišljanja i transformiranja.

Besplatni i otvoreni softverski programi i rješenja

I

Danas je to jasno razumljivo Korištenje aplikacija, sustava i rješenja temeljenih na slobodnom i otvorenom softveru olakšava i smanjuje troškove uvođenja i inovacijskih procesa u svijet digitalne ekonomije, kao i doprinos Zajednica slobodnog softvera kroz otvorene inovacije pomaže organizacijama da lakše usvoje digitalnu transformaciju.

Kada se Slobodna i otvorena zajednica međusobno širi, dijeli i surađuje, ona stvara mrežu iskustava, vrlo vrijednih i produktivnih., slično onim fazama srednjeg vijeka čovječanstva kada su ljudi renesanse dijelili svoja stvaranja, otkrića, istraživanja i izume, čineći nas humanijim, kreativnijim i produktivnijim društvom.

Stoga nikome nije tajna da danas, to Slobodni i otvoreni softver pomaže organizacijama da se kreću i napreduju na putu do digitalne transformacije, odgovoriti agilnim i učinkovitim načinom na sve veće i sve brže zahtjeve poslovanja.

Besplatni i otvoreni softverski programi i rješenja

sadržaj

Važnost slobodnog i otvorenog softvera u organizacijama

Slobodni i otvoreni softverski programi i sustavi pružaju potrebnu učinkovitost, fleksibilnost i sigurnost uz niske troškove kako bi se postigla takozvana digitalna transformacija, uzimajući u obzir da je razlog tome velika razlika između kulture i filozofije slobodnog i otvorenog softvera i privatnog i zatvorenog softvera, odnosno u modelu razvoja zajednice, jer upravo odatle proizlazi inovacija.

Organizacije koje će danas i u budućnosti imati veću tržišnu vrijednost bit će one s najboljom "digitalnom imovinom". Odnosno, bolji programi, sustavi i platforme koji mogu pružiti okretan i učinkovit odgovor svojim potrošačima usred ovog ubrzanog tempa rasta i komercijalnog i tehnološkog razvoja, unutarnjeg i globalnog, kako bi se dobila konkurentska prednost i postigao organizacijski uspjeh. .

Fokus svake trenutne Organizacije jest i trebao bi biti da prednjače u procesu uključivanja i poboljšanja svojih digitalnih sredstava kako bi bili konkurentniji, te pružiti više i bolje usluge svojim klijentima / korisnicima i građanima u slučaju javnog sektora. To se, prije svega, mora suočiti s promjenama predloženima od takozvane digitalne transformacije sadašnjosti.

Osobito besplatni i otvoreni softver u istraživanjima i obrazovanju, telekomunikacijama, bankarstvu, zdravstvu i javnom menadžmentu puno može doprinijeti u smislu pouzdanih, agilnih i fleksibilnih rješenja za sve vrste i veličine organizacije.

I dalje vaganje dugih procesa provedbe koji bi se mogli dogoditi zbog kulturnih i tehničkih promjena koji zahtijevaju procese digitalne transformacije na temelju promjene s privatnog i zatvorenog softvera na besplatni i otvoreni softver.

Dostupna rješenja temeljena na Besplatni i otvoreni softver

Slobodni i otvoreni softver mogu se koristiti u mnogim područjima organizacije, za koja ćemo spomenuti samo neka područja i nekoliko primjera uporabe i / ili korisnih aplikacija u njima.

Poslužiteljske ekipe

  • Mail: sendmail, postfix, qmail, exim, kurir, zimbra, poen-xchanges, kolab, citadela
  • Dnevni red: Sogo
  • Mreža: apache, ngix
  • Datoteke: samba
  • DHCP: dhcpd
  • DNS: vezati
  • NSF: nfs-kernel-poslužitelj
  • ftp: proftpd, vsftpd, pureftpd
  • SSH: openssh-poslužitelj
  • LDAP: openldap, apacheds, opendj, 389 poslužitelj direktorija
  • NTP: ntpd
  • ispis: šalice
  • proxy: lignje, dansguardians
  • firewall: monowalld, endian, pfsense
  • IPS / IDS: šmrcanje, meerkat, brate, kismet, ossec, tripwire, samhain, pomoćnik
  • Baza podataka: postgres, mariadb
  • IP telefonija: zvjezdica, vitalpbx, issabel, elastix, freepbx
  • Upravljanje dokumentima: na otvorenom, openfiler
  • Poslovno upravljanje: odoo, opencrm
  • Praćenje: nagios, kaktusi, zenoss, zabbix
  • podrška: Lpg, ostiket
  • Inventar: ocs-inventar
  • Kloniranje: projekt magle
  • Messenger usluga: gammu, gajim, brbljati,

Korisnička oprema

Besplatni i otvoreni softverski programi i rješenja

Zaključak

Danas je, kao što možemo vidjeti nakon čitanja ove publikacije, očito Svaka organizacija može nekim poticajem i podrškom održati najvažnije računalne sustave same sebe korištenjem slobodnog i otvorenog softveraDrugim riječima, ta je činjenica već održiva stvarnost.

Trenutno postoji mnogo projekata besplatnih i otvorenih softverskih aplikacija za male i srednje organizacije, uključujući Linux distribucije koje uključuju čitav niz aplikacija usmjerenih na poslovno ili poslovno javno, javno ili privatno.

Trenutno postoji čitavo tržište oko besplatnog i otvorenog softvera, privatnih organizacija (tvrtki) ili neovisnih (zajednica) koje nude podršku i razvoj, koji su uspjeli prikazati priče o uspjehu u velikim tvrtkama i javnoj upravi, te da su danas ovi primjeri primjene i upotrebe zastava koja pokazuje da je besplatan i otvoren softver nešto stvarno.

Ukratko, besplatni i otvoreni softver omogućuje nam uštedu troškova na licencamai implementirati čitav niz informacijskih sustava koji se obično implementiraju pod vlasničkim i zatvorenim licencama za softver.

Sve to na otvorenim arhitekturama, što im pak olakšava postupno osamostaljivanje od proizvođača i otvarajući vrata za puno veće tržište ostalim dobavljačima od kojih mogu dobiti proizvode i podršku.

I došao je dan kada je slobodni i otvoreni softver srušio ono staro uvjerenje da je slobodni i otvoreni softver nešto sklono neuspjehu i da nije podržano.


2 komentara, ostavi svoj

Ostavite svoj komentar

Vaša email adresa neće biti objavljen. Obavezna polja su označena s *

*

*

  1. Za podatke odgovoran: Miguel Ángel Gatón
  2. Svrha podataka: Kontrola neželjene pošte, upravljanje komentarima.
  3. Legitimacija: Vaš pristanak
  4. Komunikacija podataka: Podaci se neće dostavljati trećim stranama, osim po zakonskoj obvezi.
  5. Pohrana podataka: Baza podataka koju hostira Occentus Networks (EU)
  6. Prava: U bilo kojem trenutku možete ograničiti, oporaviti i izbrisati svoje podatke.

  1.   arazal dijo

    Vrlo zanimljiv i točan članak, kao što bi se moglo očekivati ​​od Linux Post Install (LPI).

    Da se ne bih detaljno ponavljao u postu, komentirajte da bi u idealnom svijetu besplatni i zaštićeni softver trebali biti povezani s čovječanstvom kao što to čini medicina (govorim široko, tako da me nitko ne razumije), odnosno nužna i bitna osnova koja ono mora i mora biti univerzalno i besplatno, a zatim još jedan neobavezni aspekt plaćanja.

    Ovim primjerom želim predočiti da ako stvarno želite promovirati razvoj čovječanstva bez veza, to se ne može učiniti obrnuto (kao što se to radi od zore računanja), to jest, generički sporazum tvrtke koja pretvara svoje proizvode zatvoren u standard zbog same činjenice da je posvuda prisutan zbog svojih sporazuma s proizvođačima i vladama i institucijama.

    Kao što Linux Post Install dobro izražava, ono što se ovim postiže jest stvaranje dodatnih troškova koji, iako mogu biti veći ili niži, čak i pretpostavljeni od svih - posebno u dobrim vremenima - povlače ovisnost o tim markama i njihovim proizvodima, zbog čega Uspijevaju postaviti tisuću prepreka ako se želite izvući iz toga. Suprotno tome, situacija bi bila vrlo različita, svijet računalnog računara s besplatnim softverom u kojem institucije mogu biti neovisne (čime se postiže veća sigurnost i privatnost, jer mogu ovisiti i izravno pridonositi), s tim da niti jedna tvrtka od njih ne bi mogla iznuditi ili iznuditi novac. utjecati na bilo koju državu zbog ovisnosti koju je mogla stvoriti s određenom tvrtkom, u ovom slučaju, IT-om.

    U konačnici, za sve što izlaže Linux Post Install, besplatni softver je ono što bi institucije trebale ponuditi i vidjeti, a budući da je korisnik taj koji odabire i košta vlasničku opciju, a ne pretvara vlasnički u de facto standard .

  2.   Instalacija Linuxa nakon dijo

    Zahvaljujemo na vašem komentaru, koji je pak vrlo pravodoban i nadopunjuje njegov sadržaj, odnosno učenje, upotrebu i masiranje slobodnog softvera i GNU / Linuxa

    Evo još jednog koji ima sličan sadržaj u istom smislu: https://blog.desdelinux.net/aprender-software-libre-gnu-linux-sin-instalar-nada/