Faʻamatalaga Puipuiga: Talaʻaga, Terminology ma le Field of Action
Talu mai le tusa o le valusefulu tausaga o le seneturi talu ai, tagata soifua na aofia ai ma loloto i totonu o se faasologa o suiga i vaega uma o le lautele olaga. Uma ona o le alualu i luma, tuputupu ae ma vaega tele atinae o le «Tecnologías de Información y Comunicación (TIC)»
. Le «TIC»
Na mafua ai aʻafiaga na suia ai foʻi le auala tatou te vaʻai ai, faʻafetaia pe iloiloina o tatou taimi ua tuanaʻi poʻo le taimi nei, ma e oʻo lava i le toe suia o le auala tatou te vaʻaia ai lo tatou lumanaʻi o se ituaiga.
Suiga poʻo ni aʻafiaga, ia ua suia ai foi la tatou gagana faʻaaoga, ona o le foafoaga, faʻaaogaina ma le lauiloa o le matua tele ituaiga eseese o upu, manatu ma aitia, seʻia oʻo ina le iloa pe mafaufau iai. Ma faʻatasi ai ma lenei lōmiga matou te faʻamoemoe e suʻesuʻe loloto i nei itu ma aʻoaʻo laʻititi e uiga i le taimi nei lomiga o «Seguridad de la Información»
o se itu taua o le taimi nei «TIC»
e uiga i aso nei tagata soifua, o lona uiga, o le «Sociedad de la Información»
o le senituri XXI.
Ae le i ulufale atoa i le mataupu, e lelei le faʻailoa atu o le fesoʻotaʻiga manatu o le «Seguridad de la Información»
ma lena o le «Seguridad Informática»
, talu mai lena taimi O le mea muamua e faʻasino i le puipuiga ma le puipuiga o le auiliiliga o faʻamatalaga a «Sujeto»
(Tagata, Kamupani, Faʻalapotopotoga, Faʻalapotopotoga, Sosaiete, Malo), na o le lona lua e taulaʻi lava i le puipuia o faʻamatalaga i totonu o le computer computer pei o lea.
Ma, pe a oʻo mai i «Seguridad de la Información»
a «Sujeto»
, E taua le taua o faʻamatalaga taua mo ia puipuia ma puipuia i lalo o le sili atu puipuiga auala ma lelei komepiuta faʻataʻitaʻiga. Talu ai, o le mea tonu lava le aano o le «Seguridad de la Información»
o le tausia uma taua faʻamaumauga o lena «Sujeto»
e puipuia.
I se auala e mafai ai ona tatou aoteleina le «Seguridad de la Información»
pei o le vaega o le malamalamaaga e aofia ai faʻasaoina o le agatapuia, faʻamaoni ma maua ai o le Faʻamatalaga fesoʻotaʻi ma a «Sujeto»
, faʻapea foʻi ma faiga e aʻafia i ona togafitiga, i totonu o se faʻalapotopotoga. E le gata i lea, o le «Seguridad de la Información»
fausia lona faʻavae atoa i luga o mataupu faʻavae ia:
- Le agatapuia: E tatau ona aloese mai le faʻamatalaga e le maua pe le faʻailoaina atu i tagata le faʻatagaina tagata, faʻalapotopotoga poʻo taualumaga.
- Amio Saʻo: E tatau ona faʻaeteete e faʻatumauina le saʻo ma le atoʻatoa o faʻamatalaga ma ana metotia faʻagasologa.
- Faʻamatalaga: Avanoa ma le faʻaogaina o faʻamatalaga ma ona togafitiga e tatau ona mautinoa e tagata taʻitoʻatasi, itutino poʻo faʻatagaina auala pe a manaʻomia.
Le
Initaneti
Historia
Mai palakalafa muamua atu, e mafai ona faigofie ona toʻesea o le «Seguridad de la Información»
e le tau fanau mai i aso nei ma aso nei «Era Informática»
, talu ai e fesoʻotaʻi ma faʻamatalaga i se lautele auala, lea e masani ona fesoʻotaʻi ma le vaitaimi o le «Humanidad, Sociedad y Civilización»
, ae i se isi itu, o le «Seguridad Informática»
agai i.
O le mea lea, e mafai ona tatou lisiina faʻapitoa ni faʻataʻitaʻiga o le puipuia «Información»
i le talafaasolopito atoa, lea e masani ona fesoʻotaʻi ma le lauiloa ata poʻo le saienisi o «Criptografía»
. Faʻataʻitaʻiga e pei o:
Mea taua na muamua atu ia Keriso (BC)
- 1500: Mesopotamian laupapa, o loʻo iai se faʻailoga faʻailogaina e faʻatupu ai se glasasela.
- 500-600: Tusi faaEperu a Ieremia, ma se faʻailoga faigofie e ala i le feliuaʻi o le alafapeta.
- 487: O le Greek walk stick SCYTALE, e faʻaaoga ai se lipine paʻu ua faʻasolosolo ua tusia i luga.
- 50-60: Julius Kaisara, o le Emperor o Roma na ia faʻaaogaina se mea faigofie e sui ai lana faʻasologa mataʻitusi.
Mea taua na mulimuli mai ia Keriso (TA)
- 855: Muamua lauiloa tusitusiga cryptographic, i Arapi (Middle East).
- 1412: Encyclopedia (14 voluma) o loʻo faʻamatalaina ai cryptography, ma le sui tulaga ma transposition metotia.
- 1500: Amataga o cryptography i le olaga faʻalemalo, i Italia.
- 1518: Muamua tusi crypto faʻaigoaina "Polygraphia libri sex", tusia e Trithemius i Siamani.
- 1585: Tusi "Tractie de chiffre", saunia e le Farani Farani Blaise de Vigenere, lea e iai le lauiloa Vigenere Cipher.
- 1795: Muamua cylindrical encryption masini, saunia e Thomas Jefferson, lauiloa o le "Jefferson Wheel".
- 1854: 5 × 5 Matrix Cipher o Key, mai ia Charles Wheatstone, mulimuli ane taʻua o Playfair Cipher.
- 1833: Tusi "La Cryptographie militaire", saunia e Auguste Kerckhoff, o loʻo iai le faʻavae a Kerckhoff.
- 1917: Atinaʻeina o le tasi-faʻaaogaina le lipine tape, naʻo le tasi le saogalemu cryptographic system o le taimi.
- 1923: Faʻaaogaina o le "Enigma" rotor masini, na fuafuaina e le Siamani Arthur Scherbius.
- 1929: Tusi "Cryptography i le Algebraic Alphabet", saunia e Lester Hill, o loʻo iai Hill's Cipher.
- 1973: Le faʻaaogaina ole "Bell-LaPadula Model", e faʻatulafonoina ai tulafono mo le mauaina o faʻavasega faʻamatalaga,
- 1973-76: Faʻasalalau ma le faʻaaogaina o lautele lautele encryption algorithms poʻo ki cryptographic.
- 1977: Foafoaga o le "DES Algorithm" (Data Encryption Standard), e IBM i le 1975.
- 1979: Atinaʻeina o le "RSA Algorithm", saunia e Ronald Rivest, Adi Shamir ma Leonard Adleman.
Manatu ma Fesoʻotaʻiga Faʻavasega
Manatu ma faʻaupuga fesoʻotaʻi e «Seguridad de la Información»
E toatele, talu ai e pei ona matou fai atu muamua, e tele atu mea e fai ia matou nai lo le «Información»
o loʻo iai i masini komepiuta poʻo komepiuta poʻo polokalama, o se itu e aofia uma ai le «Seguridad Informática»
. Ma o le a matou taʻua na o ni nai taua i se sili aotelega auala.
Auala suʻesuʻe
E aofia ai le puʻeina ole taimi ma le umi ole a «comunicación»
, ma isi faʻamatalaga fesoʻotaʻi ma ia e faʻamautinoa auiliili ai le fesoʻotaʻiga tafe, o le faʻailoa o le fesoʻotaʻi pati ma mea e mafai ona faʻamautuina e uiga io latou nofoaga.
Anonimato
Meatotino poʻo ni uiga fesoʻotaʻi ma a «Sujeto»
lea e faʻailoa mai ai e le mafai ona faʻailoaina i totonu o se seti o isi faʻalapotopotoga (mataupu), lea e masani ona taʻua «Conjunto anónimo»
. Se seti e masani lava ona faia mai uma mataʻupu mataupu e ono mafua ai (pe fesoʻotaʻi ma) se gaioiga.
Cyberspace
Lē faʻaletino (tafailagi) siʻosiʻomaga faia e komipiuta meafaigaluega tuʻufaʻatasia e fesoʻotaʻi i luga o se upega tafaʻilagi. I le lalolagi tulaga, e mafai ona fai mai o le «Ciberespacio»
O se avanoa fesoʻotaʻi (numera ma eletise) faʻatinoina i totonu o komepiuta ma komepiuta fesoʻotaʻiga i le lalolagi atoa, o lona uiga, i luga o le Initaneti. O ia «Ciberespacio»
E le tatau ona fenumiai ma le Initaneti, talu ai o le muamua e faʻasino i mea faitino ma faʻailoga o loʻo i ai i totonu o le lona lua, o se aoga faʻatinoina ma talafeagai mea tetele.
Cybernetics
Saienisi e feagai ma le faʻatonutonu ma fesoʻotaʻiga faiga i tagata ma masini, suʻesuʻe ma faʻaaoga lelei o latou tulaga masani uma ma auala. O lona amataga na faʻamautuina lata mai i le 1945 ma o loʻo fesoʻotaʻi vavalalata ma le «Biónica»
ma le «Robótica»
. Lenei masani lava aofia ai le suʻesuʻega ma le faʻataʻitaʻiga mai le fuafuaina o masini (maoaʻe-komepiuta ma komepiuta) i soʻo se ituaiga o auala poʻo faʻagasologa o le loto-pulea ma fesoʻotaʻiga na faia pe fausia e le tagata e masani ona faʻataʻitaʻi i le ola ma ona faʻagasologa.
Le agatapuia
Meatotino poʻo ni uiga e puipuia ai le faʻailoaina o ni faʻamatalaga i mataupu e leʻi faʻatagaina poʻo faiga. Ina ia faia, taumafai e faʻamautinoa ulufale i le «Información»
naʻo na mataupu o loʻo iai le faʻatagaina tatau.
Papatusi
Aʻoaʻoga e feagai ma le tomai o tusitusiga i se maliega gagana e ala i le faʻaaogaina o tulafono laiti poʻo fuainumera, o lona uiga, o loʻo aʻoaʻo mai pe faʻafefea ona mamanuina «Cifrarios»
(faʻaaliga tutusa ma le lilo tulafono poʻo tusitusiga lilo) ma «criptoanalizar»
(faʻagaioiga faʻasolosolo e feagai ma faʻamatalaina e ala i le auiliiliga o le «Cifrarios»
fausia e cryptographers).
Atinae tetele
Mea na e saunia «servicios esenciales»
, o lana faʻagaioiga e taua ma e le faʻatagaina ni isi fofoO le mea lea, o lona faʻasoesa poʻo le faʻafanoga o le a i ai se afaina tele i taua auaunaga.
Isi manatu taua
- Lamatiaga: O se faʻaletonu tulaga muamua tagata, pei o lea, o loʻo tu i le mafaufau, mafaufau poʻo muamua-malamalamaʻaga tulaga, ma mafuaʻaga o le faʻamoemoe poʻo le ono mafai ona 'alofia e faʻatatau i lona ono iloaina.
- Tulaga faalilolilo: Taʻitoʻatasi faʻamoemoeina o le faʻatonutonuina o soʻo se tagata i luga o faʻamatalaga e uiga ia te ia lava ma le auala e faʻailoa ai lenei faʻamatalaga pe faʻaaogaina e isi vaega.
- Suʻega: Elemene, lona uiga poʻo gaioiga o lona mafuaʻaga o le faʻaalia o le mea o loʻo faʻamatalaina e tutusa ma le mea moni.
- Tulaga lamatia: Tulaga poʻo tulaga e fesoʻotaʻi ma ono ono gaioi gaioiga o leiloa poʻo le faʻaleagaina o luga o se mataupu faʻaalia poʻo se faiga, o se faʻaiuga o le "convolution" o le taufaʻamataʻu ma vaivai.
- Solitulafono: Solia o tulafono, tu ma aga poʻo agaifanua.
- Uili: Malosiaga o le tagata e filifili saoloto ai i mea e manaʻomia ma mea e leai.
Gaoioiga gaioiga
O le fanua o gaioiga a le «Seguridad de la Información»
e fesoʻotaʻi vavalalata ma isi aʻoaʻoga faʻasaienisi komepiuta, pei o «Seguridad Informática»
ma le «Ciberseguridad»
.
Sii mai Catherine A. Theohary:
"Mo nisi o malo, o le Cybersecurity o lona uiga o le Faʻamatalaga Security poʻo le faʻamautinoaina o faʻamatalaga o loʻo nofo i le Cyber-infrastructure, pei o telecommunications network poʻo gaioiga e faʻatagaina e nei fesoʻotaʻiga. Ma mo nisi, Cybersecurity o lona uiga o le puipuia o faʻamatalaga tetele mai se osofaʻiga tino poʻo le eletise ".
La «Criminalística»
ma le «Informática Forense»
o aʻoaʻoga foʻi faʻatatau i le lautele o gaioiga a le «Seguridad de la Información»
. Ae maise lava o le vaega mulimuli, talu ai e aofia ai le faʻasaoina, faʻailoaina, toʻesea, faʻamaumauga ma faʻamatalaina o komipiuta faʻamaumauga.
Atonu e iai isi aʻoaʻiga e aofia ai na o oe O le mea lelei o le faʻalauteleina lea o le faitauga i luga o nei aʻoaʻoga faʻaaoga e avea ma faʻasino talafou lata mai nei e fesoʻotaʻi ma le «Seguridad de la Información»
ma le «Seguridad Informática»
i isi faʻapogai o faʻamatalaga ('upega tafaʻilagi) pei o: Faʻaoso, Welivesecurity (ESET) y Kaspersky.
Sili atu faʻamatalaga fesoʻotaʻi
Mo nisi faʻamatalaga asiasi i mea nei e fesoʻotaʻi:
Faaiuga
Matou te faamoemoe o lenei lolomiga, e uiga i «Seguridad de la Información»
aoga tele mo tagata uma, uma mo i latou i fafo atu o le mataupu tuʻusaʻo ma mo i latou e fesoʻotaʻi ma le mataupu. O se mea laʻititi ae taua tele o faʻamatalaga, aemaise i le tulaga o manatu ma faʻaupuga e masani ona faʻaoga tumau i aʻoaʻoga, polofesa ma agafesoʻotaʻi siosiomaga «La Informática y la Computación»
.
Ui i lea, tuʻu pea aoga e mafai ai ona tuʻufaʻatasia se talitonuga faʻavae faʻavae e faʻatagaina ai soʻo se tasi ona feagai i le vae taumatau, o le amataga o le malamalama i se taua vaega o le poto masani ai.
Ia avea muamua ma faamatalaga