|
Ovaj članak proizlazi iz komentara koji sam pronašao Vrlo linux kada sam tražio materijal za svoj post o Gnome 3.2: systemd? Gnome OS? Nema više podrške za NO-LINUX platforme?. |
Čitatelj tog portala zapitao se više-manje, ironično, da narod Gnome puši. Na što je neki radikalni AntiUbuntu (ja nisam radikalni pro Ubuntu, samo što ne dijelim s onima koji se vole ismijavati ili ironizirati druge s jedinom željom da nešto brane ili omalovažavaju, bilo da su korisnici operativnog sistema koji to jest) odgovorio linkom na Wikipedia uključena Ugovor saradnika kompanije Canonical.
S potpunom preciznošću autor posta MetalByte pokazao je da komentator skreće pažnju i da Gnome nije baš toliko svet kako bi se želio činiti, zbog nekoliko činjenica, uključujući kršenje standarda freedesktop.org.
Standardi koje, paradoksalno, Shell Unity i KDE Environment, između ostalog - čak i Gome u mnogim aspektima - poštuju.
Ne zbog toga mi je prestao privlačiti pažnju, ne samo kao pravnik, već i kao korisnik Ubuntu-a.
Pronađene informacije su prilično bogate, a ja već nekoliko sati čitam i ponovno čitam ugovor o licenciranju od 1 (jedne) stranice koji Canonical nudi, a postoje prilično znatiželjni podaci.
Prije svega moramo imati na umu da je Ubuntu razvio Canonical Ltd., a ne Canonical Foundation, iz jednostavnog razloga, Shuttleworth je stvorio kompaniju, a ne fondaciju.
Drugo, nemojte se zanositi naslovom veze, istina je da možemo naći teme koje nisu izričito zabranjene, ali one ništa ne podrazumijevaju. Ovdje u Argentini implicitno je dozvoljeno sve što nije izričito zabranjeno.
Ne znam englesko zakonodavstvo i nadležnost na koje se CLA odnosi u svojoj klauzuli 12.
Sada Wikipedia definira Canonical-ov ugovor za saradnike u kategoriji Ugovora o licenci za saradnike. Prvo, moramo znati šta je ovo drugo.
Prema Wikipediji Ugovor o licenci za saradnike (CLA) definira uslove pod kojima se intelektualno vlasništvo doprinosi ili dodjeljuje kompaniji ili projektu. Vrlo često u otvorenom kodu.
Općenito postoje dva razloga koja motiviraju CLA-ove: (1) za bolju zaštitu projekta, (2) ili ponovno licenciranje bez savjetovanja sa saradnikom.
Pa, ovu vrstu licence koriste, između ostalog:
- Apache Software Foundation
- MySQL
- OpenOffice.org
- fedora (crvena kapa) CLA Fedora, slično Canonical-u.
- Canonical Ltd.
- Zend za ZendFramework
- Fondacija besplatnog softvera
- Django
- node.js
- dijaspora
Smatram prikladnim analizirati neke klauzule Fedora - Red Hat CLA i uporediti ih s kanonskom, ne samo zbog sličnosti svojstvenih klasi, već i zbog očiglednih razlika.
Ali takođe, zbog stalne tildosti Canonisofta bez razmatranja ostalih aktera otvorenog koda. Počinjemo, u svom CLA-u Canonical izričito definira svrhe svog ugovora i definira se kao „nosilac autorskih prava“.
Dakle, ono što rade je da zatraže od saradnika / programera da ispuni obrazac putem kojeg dodjeljuju autorska prava Canonicalu (i Fedori, gdje je to prikladno), a zauzvrat dobivaju besplatno, trajno, svjetsko pravo na upotrebu, kopiranje, modificirati, komunicirati i učiniti dostupnim javnosti (ako želite putem Interneta) i distribuirati, u svakom slučaju u izvornom ili izmijenjenom obliku, doprinose ili "licencni kod" tako što ćete ga nazvati.
Canonical mi daje svetsko, neekskluzivno, bez naknade i trajno pravo na upotrebu, kopiranje, modifikovanje, komuniciranje i stavljanje na raspolaganje javnosti (uključujući, bez ograničenja putem Interneta) i distribuciju, u svakom slučaju u originalu ili izmijenjeni obrazac, Dodijeljeni doprinosi kako ja želim.
Klauzula II CLA Canonical.
Kako napreduje programer? Jednostavno preuzmite CLA i pošaljite mu e-poruku u prilogu, a u tijelu e-pošte stoji: "Prihvaćam Ugovor o Canonical Contributor u prilogu." To je u slučaju Canonical-ovog CLA-a, koji je pobudio interes ovog članka.
Toliko jednostavno.
Neke usporedbe s Fedora CLA - Red Hat.
Prije svega, moramo znati da razvoj softvera za Ubuntu ne znači da se mora pridržavati CLA-a, bit će potrebno ako je softver razvijen ili modificiran za Katalog softvera koji pruža CLA, na primjer bilo kakva izmjena indikatora itd.
Međutim, prema CLA-u, programer prepušta Canonical-u u potpunosti garantujući autorska prava, logično ako će Canonical biti nositelj.
Zadatak je osiguran neekskluzivnim autorskim pravima, bez naknade i trajno za upotrebu, kopiranje, modificiranje, komuniciranje i stavljanje na raspolaganje javnosti (ako želite putem Interneta) i distribuciju, u svakom slučaju, bilo da je original kod ili izmijenjen.
Drugim riječima, Canonical je zasnovan na isti način na koji Canonical nagrađuje programera. Klauzule 1 odnosno 2.
Ne može se dodijeliti ništa što je predmet drugog ugovora ili ugovora o radu (klauzula 9) ili koda koji mogu ili mogu kršiti autorska prava.
1. Ovim dodjeljujem kompaniji Canonical s garancijom punog naslova sva autorska prava koja sada ili u budućnosti postoje u bilo kojem dijelu svijeta u bilo kojem dodijeljenom doprinosu. U mjeri u kojoj je ovaj zadatak iz bilo kojeg razloga nedjelotvoran i podložan pravima kompanije Canonical iz dolje navedenog 5, dajem kompaniji Canonical svjetsku, neekskluzivnu, bescarinsku i trajnu dozvolu za korištenje, kopiranje, izmjenu, komunikaciju i izradu dostupni javnosti (uključujući, bez ograničenja putem Interneta), i distribuiraju, u svakom slučaju u originalnom ili modifikovanom obliku, „Dodeljene doprinose“ po svojoj želji.
2. Canonical mi daje svetsko, neekskluzivno, bez naknade i trajno pravo na upotrebu, kopiranje, modifikovanje, komunikaciju i dostupnost javnosti (uključujući, bez ograničenja putem Interneta) i distribuciju, u svakom slučaju u originalni ili izmijenjeni obrazac, dodijeljeni doprinosi kako ja želim.
Klauzule 1 i 2 CLA Canonical
Sa svoje strane, Fedora - Red CLA kaže:
2. Dozvola za saradnike. Ovim dajete Red Hat, Inc., u ime Projekta i primaocima softvera koji distribuira Projekt:
(a) trajna, neekskluzivna, širom svijeta, potpuno plaćena, besplatna, neopoziva licenca za autorsko pravo za reprodukciju, pripremu izvedenih djela, javno prikazivanje, javno izvođenje, podlicenciranje i distribuciju vašeg doprinosa i takvih izvedenih djela; i,
(b) trajna, neekskluzivna, širom svijeta, potpuno plaćena, besplatna, neopoziva (podložna Odjeljku 3) patentna licenca za izradu, izradu, upotrebu, ponudu za prodaju, prodaju, uvoz i na drugi način prenose vaš doprinos i njihova izvedena dela, gde se takva licenca odnosi samo na one patentne zahteve za koje imate licencu, a koja su nužno prekršena vašim doprinosom ili kombinacijom vašeg doprinosa sa delom kojem ste predali doprinos. Osim licence dodijeljene u ovom odjeljku, zadržavate sva prava, vlasništvo i kamate na svoje doprinose.
Klauzula 2 CLA Fedora.
Vraćajući se na Canonical, u točki 3. konceptualizirano je da ga treba shvatiti kao softver, vrlo čest u ugovornim stvarima.
I kaže se da se izraz Softver koji se koristi U ugovoru i ZA njega odnosi na sve računarske programe stvorene kao dio Kanonski program. Spisak koji se iz očiglednih razloga može povremeno mijenjati.
U četvrtoj klauzuli konceptualizira Dodijeljene doprinose kao modifikacije ili poboljšanja koja je isti programer izvršio u kodu.
Jedna od zanimljivih klauzula je šesta, jer u njoj CLA obvezuje Canonical da ponudi usklađeni kôd i pod uvjetima "Licence za slobodni softver", u skladu s definicijom koju je o tome dao FSF i ažurira je svaki put .
Ali ovo su otvorena vrata ako hoćete, jer Canonical po svom nahođenju može dati softver na raspolaganje javnosti pod drugim "uslovima licenciranja", što nije isto što i "druga licenca". Kao što smo vidjeli, ovo je uobičajeno i jedna od svrha Ugovora o licenciranju saradnika.
Canonical će dodijeljene doprinose obično učiniti dostupnima javnosti pod "Licencom za slobodni softver", u skladu s definicijom tog pojma koju povremeno objavljuje Fondacija za slobodni softver. Canonical takođe može, po svom nahođenju, staviti na raspolaganje dodijeljene doprinose javnosti pod drugim uslovima licence.
Klauzula 6 CLA Canonical
Nešto slično se događa sa Fedorom, u tački 2 - (a) CLA omogućava Fedori - Red Hat da daje podlicencu, ne spominjući pod kojim uslovima ili pod kojom licencom.
U usporedbi s tim, Fedorin CLA je dopušteniji i, ako želite, štetan je za otvoreni izvor, jer ga Canonical CLA prisiljava na distribuciju pod FSL-om ili pod drugim licencnim uvjetima. Umjesto toga, Fedora - Red Hat može licencirati i podlicencirati pod bilo kojom licencom i uvjetima koje želi.
Ali najupečatljivije od svega, a to je skok u odbranu, ako želite, Canonical-a protiv Fedore, jeste da CLA ove druge u tački 2 - (b) između ostalog i u određene situacije koje CLA objašnjava, da bi se prodao doprinos programera.
Isto tako, Canonical neće izvršiti protiv programera bilo koji patent koji je narušio programer, vršeći VAŠA autorska prava bilo sa softverom ili dodeljenim doprinosima.
[…] Canonical neće tražiti ili provesti protiv mene bilo koji patent koji sam prekršio Ja izvršavajući Moja autorska prava nad Softverom i / ili Dodeljenim doprinosima.
Klauzula 7 u fini CLA Canonical.
Suprotno tome, Fedora - Red Hat, u klauzuli 3. svog CLA-a, ostavlja mogućnost da, u slučaju moguće parnice, zadatak može pasti i Contributor je odgovoran na sudu.
Sa Canonical-ove strane, programer neće primijeniti nijedan patent protiv: (a) Canonical-a; (b) ko primi softver ili dodijeljeni doprinos kompanije Canonical; (c) Svako ko je primio softver ili dodijeljene doprinose na osnovu licence za besplatni softver kada su povrede patenata izvršene autorskim pravima. Što je logično.
Neću potvrđivati niti provoditi bilo kakav patent protiv (a) Canonical-a (b) nikog ko je primio Softver i / ili Dodijeljene doprinose od Canonical-a ili (c) bilo koga ko je primio Softver i / ili Dodijeljene doprinose pod licencom za besplatni softver, pri čemu bilo koji od njih krši taj patent ostvarujući autorska prava na Softver i / ili Dodijeljene doprinose. […]
Klauzula 7 CLA Canonical.
Kao rezultat toga možemo reći da je CLA, koji se vrlo često koristi u svijetu otvorenog koda, potpuno logičan i opravdan. Pored toga, upoređivanje CLA-ova Fedore - Red Hat i Canonical otkriva povoljne elemente za stranke, pri čemu obje stranke i kompanije imaju koristi.
Sigurno je najkontroverznija poanta mogućnost da su obje kompanije (kažem obje jer ukratko analiziramo obje) rezervirane za podlicencu. Fedora CLA - Red Hat to otvoreno kaže, ali ne pojašnjava pod kojim uvjetima će objaviti sadržaj, a još manje pod kojim uvjetima će to učiniti u slučaju podlicence.
U slučaju Canonical-a, dužan je koristiti licencu za slobodni softver u skladu s uvjetima Fondacije za slobodni softver, ali može proizvoljno promijeniti uvjete licence, kako je navedeno u CLA, "ostali uvjeti licence", a da to ne podrazumijeva , u bilo kojem U većini slučajeva koristite neslobodnu ili vlasničku licencu.
Preporučujem i čitanje Projekt Harmony, što je izuzetno zanimljivo.
Mislim da bi umjesto samo razgovora bilo bolje odvojiti 10 minuta i analizirati problem. Kažem ovo i kao primjer navodim slučaj komentara koji je motivirao proučavanje i sastavljanje unosa.
Mnogi koji se ne slažu s Canonical-om / Ubuntuom ili njegovim "prihvatanjem", umjesto da traže objektivne elemente, pribjegavaju pritužbama koje ne rade ništa drugo nego generiraju plamen i ne vode nas nikamo.
Konačno, nisam odgovoran za upotrebu rečenog, to je samo osnovna analiza CLA-a, u ovom slučaju, obje kompanije.
pa, samo po sebi kanonsko je još uvijek kompanija (i ima pravo napustiti te "otvorene krajeve") ... možda je to sada svima prijatelj, onaj koji stavlja Linux na dohvat ljudi. u budućnosti će se ljudi početi pitati; Kako sam postao toliko neophodan? Nije li se 200 miliona korisnika predložilo za 4 godine? Možda tada čovjek počne sumnjati u njihove postupke. Ili se niko ne sjeća Googlea? Nije li počeo samo biti dobar tragač…. Kao što sam rekao, za mene su to samo otvoreni krajevi ...
Možda je primjera Googlea bilo upola previše, ali istina je da oni imaju taj cilj, bilo da ga postižu ili ne, druga je stvar. Ako pogledate Linux, to je operativni sistem koji se može nazvati stabilnim, ali danas se u X događa mnogo promjena ... Ne samo Canonical, već i distribucije uopšte. oni imaju za cilj da uđu u oči korisnika ... ako nastave ovako, mislim da predloženi ciljevi nisu toliko pretjerani. Pazite, svoje mišljenje dajem iz daleka! = D
Slažem se s otvorenim. Oko 200 miliona korisnika, ne može se porediti s Googleom, uglavnom zato što bi se trebalo povećati na taj broj korisnika:
1- Da se u svijetu GNU / Linuxa druge distribucije više ne koriste, a to je i nemoguće, postoje proizvodi jednake ili veće kvalitete od Ubuntua.
2- Windows je iz nekog razloga prestao da se koristi gotovo masovno.
3- Ako izađete na tržište za tablete, pametne telefone i druge, morate vidjeti kakvo je prihvaćanje.
4- Između ostalih.
Mislim da je to više utopija i sjever.
Sada nije da je svima prijatelj, ali danas je predmet kritike, produktivan i neproduktivan, očito je iz mjesta koje zauzima. Dešava se da su mnoge stvari koje se kritiziraju zbog jednog prisutne i kod drugih. Ili je element pronađen i bez umaranja se koristi kao destruktivna kritika, a sa samo 5 ′ nalazimo drugačiju stvarnost. Kao što se kaže, lakše je vidjeti slamu u tuđem oku. Pod tim ne mislim da je Fedora - Red Hat div, već samo primjer.
Možda je i otvoreni izvor poslovni model.
«Oni žele ući u oči korisnika ...» Potpuno se slažemo
Slažem se momci! Mislim da je ono što Martín iznosi u ovom članku fantastično, jer se generalno Ubuntu kritizira samo x kritizirajući (trolovi) i puno puta kada se upuštamo u argumente shvatimo da 1) nisu istiniti ili 2) da drugi distro distributeri rade isto ili "najgore" ". Ukratko, zanimljiva je rasprava koju Martín otvara. Iskreno nisam bio svjestan postojanja ovih dozvola za doprinose. Naravno, njegovo postojanje je logično, ali nikada nisam razmišljao o tome.
Čestitam ti Martín! Još jedan izvrstan članak!
Paul.
Vaš je članak vrlo zanimljiv, jer kažu "niko ne zna za koga radi", pa uvijek čitamo ugovore!
Pitanje je dobro, jer to nije pitanje zakona, već strateško pitanje. Jedno je autorsko pravo, drugo je licenca, koja može biti svako.
Ono što se prenosi je autorsko pravo. A Canonical distribuira, u principu, sa licencom za slobodni softver, možete, ako je potrebno, izmijeniti uvjete licence. Tu dolazi do izražaja tumačenje "ostalih uvjeta licence". Budući da "ostali uvjeti licence" nije isto što i "druga licenca".
U slučaju Fedore, gotovo isto, osim što se Fedora - Red Hat ne obavezuje da će licencirati ili podlicencirati pod bilo kojom licencom. Možete to učiniti gdje, kada i kako želite. Čak i za razliku od Canonical-a, Fedora - Red Hat izričito spominje da se u parnici koja proizlazi iz dodijeljenog koda "popravite sami i zadatak padne". Canonical, jedina referenca na koju je upućena je "zabrana prenosa rada bez prava ili koji je proizvod ugovora ili ugovora o radu s trećim stranama". Nešto logično u oba slučaja je nešto slično stvarnim pravima i "skrivenim porocima stvari". Kada nešto kupite, a zatim otkrijete da je imalo poroka, nedostataka, tako da, ako ste ih znali unaprijed, ne biste ih kupili, možete odustati od prodaje, pa čak i više ako je prodavač bio u lošoj namjeri. Pa, ove klauzule predstavljaju nešto slično.
Glavna prednost koju dobivaju oni koji koriste CLA je, a uzimamo Canonical za primjer: Ako razvijete, izmijenite ili razvijete softver koji je uključen u katalog koji je priložen uz CLA, dodijelite autorska prava koja jamče da ne kršite patent i to možete učiniti. Takođe se slažete da nećete preduzimati nikakve radnje protiv kompanije Canonical, one koji prime softver Canonical ili one koji softver dobiju pod licencom za besplatni softver. Takođe, Canonical ne provodi ništa protiv vas, uključujući slučaj da je Canonical promijenio licence. Postoji vrsta uzajamne zaštite, to je očito Držač, ništa više. Toliko da vi, programeru, unatoč prenošenju autorskih prava, možete nastaviti raditi što želite s kodom, ali morate obavijestiti Canonical i poštivati CLA okvir, koji nije vrlo strog i na kraju će imati koristi od oba. Odnosno, svrhe 1 i 2 posta.
Fedora - Red Hat CLA neprestano mi se vrti u glavi, ne zbog "podlicencije", već zato što je ovlaštena za direktnu ponudu i / ili prodaju koda.
Ovih dana vraćam se drugim CLA-ima, od spomenutih.
Odličan članak, vrlo dobro dokumentovan, napisan i dobro istražen. Takve stvari je danas tako teško vidjeti! Ne samo na internetu, već i u navodnom "istraživačkom novinarstvu" drugih medija.
Što se tiče teme, nisam imao pojma o postojanju tih licenci i iskreno mi se njihovo postojanje ne čini toliko logičnim. Osim u slučajevima kada je Canonical kôd izmijenjen, ali ne propisuje li GPL nešto slično, a da ne mora dodijeliti autorska prava? Ne razumijem razliku između davanja prava kompaniji ili samo preuzimanja projekta i njegovog samostalnog praćenja, s obzirom da je, na primjer, softver licenciran pod GPL-om, a druge licence koje omogućavaju ponovno licenciranje bile bi druga stvar.
Tamo ono što kažem je glupo, zakoni nisu moja jača strana.