2035. atomski satovi će prestati da se sinhronizuju

atomski sat

Počevši od 2035. godine, neće se dodavati dodatne sekunde za sinhronizaciju satova sa astronomskim vremenom

Na Generalnoj konferenciji o utezima i mjerama, odlučeno je, najmanje od 2035., da se prekine periodična sinhronizacija atomskih satova svjetske reference sa astronomskim vremenom Zemlje.

To je zbog nehomogenosti Zemljine rotacije, astronomski satovi malo zaostaju za referentnim, a radi sinhronizacije tačnog vremena, počevši od 1972. godine, atomski satovi su suspendovani za sekundu svakih nekoliko godina, čim je razlika između referentnog i astronomskog vremena dostigla 0,9 sekundi (posljednja korekcija ovog tipa bila je prije 8 godina).

Sada, počevši od 2035. godine, sinhronizacija će prestati i razlika između koordiniranog univerzalnog vremena (UTC) i astronomskog vremena (UT1, srednje solarno vrijeme) će se akumulirati.

Raspravljalo se o pitanju zaustavljanja dodavanja dodatne sekunde u Međunarodnom birou za utege i mjere od 2005. godine, ali je odluka stalno odlagana. Dugoročno gledano, kretanje Zemljine rotacije se postepeno usporava zbog uticaja Mjesečeve gravitacije, a intervali između sinhronizacija se smanjuju s vremenom, na primjer, ako bi se dinamika zadržala nakon 2000 godina, trebalo bi pričekati nova sekunda koja se dodaje svakog mjeseca.

Odstupanja u parametrima Zemljine rotacije su po prirodi slučajna a njegova promjena, uočena posljednjih godina, može dovesti do potrebe da se ne doda, već oduzme dodatna sekunda.

Kao alternativa sinhronizaciji sekundu po sekundu, razmatra se mogućnost sinhronizacije sa akumulacijom promjena za 1 minut ili 1 sat, što će zahtevati korekciju vremena svakih nekoliko vekova. Očekuje se da će konačna odluka o dodatnoj metodi sinhronizacije biti donesena prije 2026. godine.

Odluka o suspenziji tajming u sekundi nastao je zbog brojnih grešaka u softverskim sistemima vezano za činjenicu da se tokom sinhronizacije u jednoj od minuta pojavila 61 sekunda. U 2012. godini takva sinhronizacija je izazvala ogromne kvarove u serverskim sistemima koji su bili konfigurisani da sinhronizuju tačno vreme korišćenjem NTP protokola.

Zbog nespremnosti da se nosi sa pojavom dodatne sekunde, neki sistemi su se zaglavili u petlji i počeli da troše nepotrebne CPU resurse. U narednoj sinhronizaciji, koja se desila 2015. godine, činilo se da je prošlo tužno iskustvo uzeto u obzir, ali u linux kernelu, tokom preliminarnih testova, pronađena je greška (popravljeno prije sinhronizacije), što je uzrokovalo da neki tajmeri pokreću jednu sekundu prije rasporeda.

Iako se dugoročno Zemljina rotacija usporava kao rezultat privlačenja Mjeseca, ubrzanje od 2020. godine također je učinilo problem još hitnijim jer će, po prvi put, možda trebati ukloniti prijestupnu sekundu umjesto dodavanja. UTC trebalo je samo da uspori na sekundu da bi sačekao Zemlju, a ne da preskoči da bi sustigao. "To je opisano kao Y2K problem, jer je to nešto s čime se nikada nismo morali suočiti", kaže Donley, pozivajući se na kompjuterske greške za koje se očekivalo da će se pojaviti početkom 2000-ih.

Od tada većina javnih NTP servera nastavlja da daje dodatnu sekundu kakva jeste, bez zamagljivanja u niz intervala, svaka sinhronizacija referentnog sata doživljava se kao nepredvidiva hitnost (u vremenu od posljednje sinhronizacije uspijevaju zaboraviti na problem i implementirati kod koji ne uzima u obzir karakteristike u pitanje).

Problemi se javljaju iu finansijskim i industrijskim sistemima, koji zahtevaju tačno vremensko praćenje radnih procesa. Važno je napomenuti da se greške povezane s dodatnom sekundom pojavljuju ne samo u vrijeme sinkronizacije, već iu drugim vremenima, na primjer, greška u kodu za ispravljanje pojavljivanja dodatne sekunde u GPSD-u izazvala je vremenski pomak od 1024 tjedna u oktobru 2021. Teško je zamisliti kojim anomalijama ne dodati, ali oduzimanje sekunde može dovesti.

Zanimljivo je da prekid sinhronizacije ima nedostatak, koji može uticati na rad sistema dizajniranih za ista UTC i UT1 vremena. Problemi mogu nastati u astronomskim (na primjer, pri podešavanju teleskopa) i satelitskim sistemima.

Izvor: https://www.nature.com/


Ostavite komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

*

*

  1. Za podatke odgovoran: Miguel Ángel Gatón
  2. Svrha podataka: Kontrola neželjene pošte, upravljanje komentarima.
  3. Legitimacija: Vaš pristanak
  4. Komunikacija podataka: Podaci se neće dostavljati trećim stranama, osim po zakonskoj obavezi.
  5. Pohrana podataka: Baza podataka koju hostuje Occentus Networks (EU)
  6. Prava: U bilo kojem trenutku možete ograničiti, oporaviti i izbrisati svoje podatke.