Odgovor na pismo Stevea Jobsa o Flashu

Nedavno pismo Stevea Jobsa o nedostacima Adobe-ovog Flash-a i dalje odjekuje na Internetu. U ovom posebnom uvodniku, John Sullivan iz Fondacija besplatnog softvera, odgovara držeći to Apple postavlja korisnicima lažnu dilemu između Adobe-ovog vlasničkog softvera i Apple-ove ograđene bašte.

Vidjeti kako dvije vlasničke softverske kompanije koje se radikalno protive slobodi korisnika računara razmjenjuju optužbe o tome ko je više protiv te slobode bilo je u najmanju ruku nadrealno. Ali ono što je postalo kristalno jasno je da sloboda o kojoj ove kompanije raspravljaju njihova, a ne njihova korisnici. I da ono što oni nazivaju slobodom uopće nije sloboda; to je sposobnost kontrole korisnika. Adobe je bijesan što mu Apple ne dopušta da kontrolira korisnike iPhonea, iPada i iPod Toucha putem Flash-a, a Apple je bijesan što ga Adobe optužuje za samovoljno zlouporabu kontrole koju ima nad korisnicima Appleove trgovine aplikacija (App Store).

u "Reflections on Flash" Steve Jobs predstavlja najnoviju rundu borbe sa tavom i loncem, i iako su uputili puno kritičnih kritika na račun slučaja Adobe i Flash, oni ne mijenjaju osnovnu prirodu neslaganja niti razjašnjavaju bilo kakva pitanja u vezi sa Appleovim globalnim namjerama.

Ono što neobično nedostaje u "Reflections on Flash" je neka vrsta objašnjenja zašto je zaštićena tehnologija na Internetu loša ili zašto su otvoreni protokoli dobri. Uvažavanjem ovog propusta pomaže nam da shvatimo zašto, iako se slažemo s njegovom procjenom problema koje Flash pokreće i važnosti otvorenih protokola na mreži, Jobs je prisiljen usvojiti bizarno i neprihvatljivo rješenje.

Da je na neki način argumentirao zašto je sloboda korisnika na Internetu važna, njegovo licemjerje bi bilo izričito. U nekoliko riječi stoji sljedeće: „Ne koristite Adobeovu vlasničku platformu za dobivanje informacija na webu. Koristite Apple. Ne želite da korisnici slobodno kreću i kreativno istražuju mrežu ili vlastite računare; želi da prijeđu iz ograđene u "Slobodnoj zoni" sa sjedištem u San Joséu u onu sa sjedištem u Cupertinu.

Sloboda na mreži ima više elemenata. Otvoreni protokoli poput HTML5 koji upravljaju objavljivanjem na Internetu su neophodni i imaju nevjerojatan potencijal, ali oni su samo jedan element. Protokoli sami po sebi nisu dovoljni, jer između njih i korisnika računara postoji još jedan sloj: softver koji se koristi za interakciju s mrežom i operativni sistem koji je okružuje. Sloboda u pitanjima vezanim za uređivanje na Internetu neće koristiti ako ga softver s kojim pristupate webu filtrira prije nego što uživate ili nas ograničava u drugim aspektima koji omogućavaju pristup Internetu. Vlasnički softver može biti kompatibilan s otvorenim protokolima, a istovremeno potkopavati vrijednosti koje ti isti protokoli žele ostvariti. Ova vrsta "slobode" uvijek će biti uvjetna. Da bi imali zaista nepovratno besplatnu mrežu, i protokoli za objavljivanje na Internetu i softver s kojim im se pristupa moraju biti besplatni.

Iako Jobs broji samo polovinu kada kaže "Čvrsto vjerujemo da bi svi protokoli povezani s Internetom trebali biti otvoreni", on ide u suprotnom smjeru braneći i vlasnički video format, H264, i zaštićeni softver za pristup, iPhone TI.
Pod definicijom vlasničkog softvera podrazumijeva se bilo koji softver koji ograničava slobodu korisnika da gleda izvorni kod, koristi ga u bilo koju svrhu, dijeli ga ili mijenja. Jobs sam definira vlasnički softver kada kaže:

Adobe Flash proizvodi su XNUMX% vlasništvo. Oni se mogu dobiti samo od Adobea, a Adobe je taj koji ima isključivu nadležnost nad njihovim budućim poboljšanjima, cijenama itd. Iako su Adobe Flash proizvodi široko dostupni, to ne znači da su otvoreni, jer ih u potpunosti kontrolira Adobe i mogu se dobiti samo od Adobea. Po gotovo svakoj definiciji, Flash je zatvoreni sistem.

Odvratni sitni tisak Ugovora o licenci za krajnjeg korisnika (EULA) važan je alat koji softverske kompanije koriste da bi izvršile ove vrste ograničenja. Ako pogledamo EULA-u Apple-a i Adobe-a, vidimo da izgledaju gotovo isto i da bi se, prema navodima Jobsa, "iPhone OS" i "Apple" mogli zamijeniti "Adobe" i "Flash". Implicitno priznanje da "Apple takođe ima mnogo vlasničkih proizvoda" komična je izjava koja ne uspijeva.

Adobe licenca kaže sljedeće:

Možete instalirati i koristiti jednu kopiju softvera na kompatibilnom računaru.
Ova licenca vam ne daje pravo da licencirate ili distribuirate softver.
Ne možete modificirati, prilagoditi, prevesti ili kreirati proizvode zasnovane na ovom softveru. Niti dizajnirajte iz njega, dekompilirajte, rastavite ili pokušajte na bilo koji drugi način otkriti izvorni kod ovog softvera, osim u onoj mjeri u kojoj ste izričito ovlašteni dizajnirati ga ili dekompilirati u skladu s važećim propisima.

Uslovi korišćenja Apple dokumenta koja pokriva sve aplikacije preuzete iz Apple trgovine kažu sljedeće (u odjeljku 10b):

(ii) Ovlašteni ste za upotrebu Proizvoda samo za ličnu, nekomercijalnu upotrebu.
(iii) Ovlašteni ste za korištenje Proizvoda u bilo koje vrijeme na pet uređaja koje je Apple odobrio, osim za Iznajmljivanje filmova, kako je navedeno u nastavku.

Dio razloga što su Flash i iPhone OS zaštićeni je taj što su se Adobe i Apple složili s uvjetima licenciranja za patent H.264. Uprkos Jobsovoj tvrdnji, H.264 nije otvoreni protokol: patenti potrebni za njegovo pokretanje u vlasništvu su grupe koja zahtijeva da svi korisnici pristanu na autorizaciju uz restriktivne uvjete. Ti uslovi nisu bili dostupni za ispitivanje na mreži. Danas Objavljeni su na fsf.org kako bi se razotkrile neetička ograničenja koja nameću. Činjenica da je H.264 uobičajeni protokol ne čini ga otvorenim protokolom; bitni su uslovi upotrebe i zahtijevati da sve softver ovlašteno uključuju sljedeće obavještenje:

OVAJ PROIZVOD JE OVLAŠTEN LICENCOM AVC PATENTA [Napredno video kodiranje] ZA LIČNU I NEKOMERCIJALNU KORIŠTENJU POTROŠAČA U SVEZE (1) KODIRANJA VIDEO U SKLADU S AVC PROTOKOLOM («AVC VIDEO») I / ILI (2 ) DEKODIRATI AVC VIDEO KOJI JE KODIRAO POTROŠAČ U OKVIRU OSOBNE I NEKOMERCIJALNE AKTIVNOSTI I / ILI DOBIVEN OVLAŠTENIM VIDEO DAVAČEM ZA DOSTAVU AVC VIDEO. NIJE DODATO ILI NE RAZUMIJEVANJE ODABILA ZA BILO KOJU DRUGU UPORABU. VIŠE INFORMACIJA MOŽE SE DOBITI OD MPEG LA, LLC POGLEDAJTE HTTP://WWW.MPEGLA.COM

Sličan ton naći ćemo i u ugovorima o licenci Final Cut Studio , Google Chrome , Mac OS X y Windows 7 .

Ako se web stranici može pristupiti samo nakon prihvaćanja takvih uslova, bilo za softver ili na nekom protokolu, ona nije „besplatna“ ili „otvorena“. Njegova upotreba je zabranjena i ograničena. Jobs sam otkriva probleme koji proizlaze iz davanja slobode drugima da koristi naše računalo i softver koji sadrži kada kaže da „[Apple] ne može biti u milosti treće strane koja odlučuje hoće li naša poboljšanja učiniti dostupnim našim korisnicima. Programeri i kada ".

Slažemo se s izjavom, i upravo je to razlog zašto korisnici ne bi trebali biti prepušteni na milost i nemilost Appleu ili H.264. Ako kupimo iPhone OS računar, nema se kome obratiti ako Apple donese odluku koja nam se ne sviđa. Morat ćemo pričekati da Apple odobri ili ne odobri aplikaciju s uslužnim programima koje želimo koristiti, nikada nećemo imati garanciju da neće izbrisati aplikaciju nakon što bude prihvaćena, a morat ćemo pričekati da u nju uvrsti nove zakrpe ili funkcije ili se pobrinite za našu sigurnost; čak i kada se tobože radi o našoj platformi, računaru i dijelu našeg života.

Bolji zaključak

Besplatnoj mreži potreban je besplatni softver. Ne možete imati besplatnu mrežu ako je pristup softveru koji koristimo za pristup Internetu ograničen na proizvoljan broj računara ili ako ne smijemo poslovati na internetu koristeći određeni softver ili ako nam je zabranjeno da nekoga pitamo da razvijemo dodatne funkcije koje su nam potrebne.

Jobs udara noktom u glavu kada opisuje probleme s Adobeom, ali to ne čini bez da si sam ne zgnječi prst. Sve kritike koje on upućuje na Adobeov vlasnički pristup mogu se potpuno isto primijeniti na Apple, a sve prednosti pripisane Apple trgovini mogu se održati, a da pritom nužno nisu vlasnička struktura. Apple može ponuditi kontrolu kvaliteta i uređivački izbor dostupnog besplatnog softvera i ohrabriti korisnike da koriste isključivo njegovu trgovinu, ali na dobrovoljnoj osnovi. Umjesto toga, odlučuje nametnuti zakonska ograničenja, čije kršenje je kažnjivo kaznenim zakonom za korisnike koji žele napraviti promjene na vlastitom računaru, poput instaliranja besplatnog softvera koji nije Apple.

Srećom, izlaz iz kaveza u koji nas dovodi sukob između Adobe-a i Apple-a je jednostavan i već postoji: operativni sistemi besplatnog softvera poput GNU / Linux sa pregledačima programiranim sa besplatnim softverom i sposobnim da podržavaju besplatne multimedijske formate kao što su Ogg Theora . Da stvari učinimo još lakšima, možemo nastavite nagovarati Google da objavi svoj novi multimedijski format VP8 sa licencom takođe besplatan.

Jezik Generalna javna licenca GNU , koju širom svijeta koriste tisuće programera GNU / Linuxa kao uvjet za distribuciju svog softvera, u potpunoj je suprotnosti s gore spomenutim vlasničkim EULA sustavom i pruža vrijedan alat za izgradnju i dijeljenje softvera koji se istinski povezuje s besplatnim Internetom.

Licence za većinu softverskih i drugih praktičnih radova osmišljene su tako da nam oduzmu slobodu da ih dijelimo i mijenjamo. Umjesto toga, GNU General Public License ima za cilj da nam zajamči slobodu dijeljenja i promjene svih verzija programa; kako bi se osiguralo da ostane besplatni softver za sve svoje korisnike.

Kada Jobs defanzivno ukaže na Appleovu umiješanost u okvir aplikacije WebKit, on nehotice brani superiornost slobodnog softvera u odnosu na svoj vlasnički pristup njegovoj trgovini. WebKit je zapravo besplatni softver, a Apple je čak doprinio njegovom postojanju. Ali uspjeh WebKita nije niti ekskluzivni Appleov uspjeh (u stvari, dio njegovog napretka postignut je uprkos nekom nekooperativnom ponašanju Applea), niti je posljedica njegovog vlasničkog pristupa. Apple je samo jedan od njegovih suradnika, a oni drugi mogu surađivati ​​jer je softver besplatan i ne zahtijeva autorizaciju. Korisnici WebKita nisu u Appleovoj milosti: izvorni kod je dostupan i može se legalno promijeniti, tako da je svima dozvoljeno da prave i distribuiraju nove funkcije ili zakrpe. WebKit je primjer onoga što besplatna mreža zaista može biti. Ali nažalost, Jobs ne može podnijeti da tako ostane; sve dok je jezgra Safarija WebKit, omotana je drugim vlasničkim kodom, što daje Appleu utjecaj koji bismo trebali odbiti.

Stoga ispravna odluka u sporu između Apple-a i Adobe-a nije „niti“. Prošlost koju moramo ostaviti za sobom nije samo Flash; to je takođe Appleov zaštićeni softver. Ima dovoljno prostora za oboje da nam se pridružite zajedno sa svima ostalima u slobodnom svijetu; Ali moraju prestati da se pretvaraju da su njihovi kavezi slobodni svijet.

John sullivan  je direktor operacija Fondacija besplatnog softvera.

Izvor: Arstechnica, prevedeno za Pobuna Ricardo García Perez.