Čini se da su otvoreni izvori postali sinonim za besplatan rad, to su oni izrazili većina programeri u nedavnom istraživanju Digital Ocean. U njemu nam kaže da programeri smatraju da bi im trebali nadoknaditi doprinos, prvo od velikih tehnoloških kompanija.
Istraživanje se temelji na povratnim informacijama 4.440 programera uključen u projekte otvorenog koda u Sjevernoj Americi, Evropi i azijsko-pacifičkoj regiji. Više od polovine ispitanih vjeruje da bi to trebalo platiti polaznici koji će dati doprinos projektima otvorenog koda (54%), dok je oko trećina neodlučna a samo 12% ispitanika je protiv plaćanja ljudima za doprinose.
Na pitanje ko treba platiti, izvještaj naglašava podjelu među ispitanicima.
35% vjeruje da uzdržavatelji trebaju biti plaćeni, 30% vjeruje da autori trebaju biti plaćeni, a 25% da autori trebaju biti plaćeni za svoj rad.
Zanimljivo, mlađe generacije mnogo više podržavaju plaćanje doprinosa za otvoreni izvor od nekih starijih kolega. 60% ispitanika u dobi od 18 do 24 godine vjeruje da bi ljudi trebali dobiti nadoknadu za doprinose otvorenim izvorima, dok samo 53% onih u dobi od 25 do 34 godine, 51% od 35 do 44 godine, 42% od 45 do 54 godina i samo 34% starijih od 55 godina se slaže.
Ispitanici su takođe pitani ko treba da finansira ove isplate. Otprilike polovina ispitanih misli da bi tehnološke kompanije trebale financirati plaćanje doprinosa otvorenog koda, dok četvrtina smatra da bi vlasnici projekata ili pojedinci trebali platiti.
U okruženju podstaknutom donacijama koje oslobađaju „platu“ održavatelja, Andre Staltz napominje da „Većina od 80% projekata otvorenog koda koji se smatraju održivim zapravo ostvaruju prihod ispod industrijskih standarda ili čak ispod granice siromaštva. Na slikama je kreator društvene mreže Manyverse pregledao 58 najpopularnijih projekata na platformi OpenCollective, izbor koji je opravdan dostupnošću financijskih podataka za tamo navedene projekte.
„Više od 50% projekata označeno je crvenom bojom: to su oni koji ne mogu pružiti potrebnu podršku onima koji ih drže ispod granice siromaštva. 31% projekata označeno je narančastom bojom i sastoje se od programera spremnih da rade za platu koja bi se u našoj industriji smatrala neprihvatljivom. 12% je označeno zelenom bojom, a samo 3% plavom bojom: Webpack i Vue.js. Prihod od GitHub-a po zvjezdici je važan - održivi projekti obično imaju više od 2 USD po zvjezdici. Međutim, srednja vrijednost je 1,22 dolara po zvjezdici. Veličina tima je također važna za održivost: što je tim manji, to je veća vjerojatnost da će podržati svoje održavače. Prosječna donacija godišnje iznosi 217 USD, što je znakovito kada
Staltz vjeruje da je to jedan od problema open source je da „ovi projekti o kojima ovise mnoge kompanije trebaju donacije i ne dobivaju dovoljno.
„Od početka morate pokrenuti projekt pod jakom kopileft licencom. Zatim, morate započeti kampanju crowdfundinga za pretvaranje projektne licence u dozvolu kada bude raspoloživo dovoljno sredstava “, predlaže on kao model finansiranja za projekte otvorenog koda.
Iako je ukupno istraživanje otvorenog koda opalo 2020. godine prema istraživanju Digital Ocean, 63% onih koji su aktivno učestvovali izvijestilo je o povećanju svojih aktivnosti.
To je zbog tri čimbenika: 29% kaže da je imalo više slobodnog vremena, 28% želi ovo vrijeme iskoristiti za učenje, a 15% je nepopustljivih u vezi sa svojim doprinosom u svom poslu.
Izvor: https://www.digitalocean.com
U vezi sa dva glavna pitanja članka mogu komentirati sljedeće:
1. - Bitno je da svi ljudi koji su uključeni u projekte otvorenog koda i „slobodnog pristupa“ budu nagrađeni i / ili dobiju bonus za svoj doprinos u takvim projektima.
2.- Međutim, kada treba odlučiti kome poslati priloge, suočava se sa sljedećom moralnom dilemom - koja se može vidjeti u studiji slučaja:
Pretpostavimo da koristimo GNU / Linux, Linux Mint, Apache Open Office, GNU Radio, Jupyter i Python za promociju - na javnom univerzitetu - upotrebe tehnologije otvorenog koda i njenih višestrukih prednosti u procesu podučavanja i učenja u području telekomunikacija. Ovoj pretpostavci dodajte da projektu nedostaje institucionalno i / ili vladino sponzorstvo. Postoji samo slijepi FE i malo resursa male grupe nastavnika (najmanje dvoje) koji pokušavaju promovirati upotrebu takve tehnologije među svojim učenicima; Isti koji će - u srednjem roku - biti integrirani na tržište rada.
Koji su onda problemi s kojima se suočavaju nastavnici i studenti?
1.- Ostavite stvari kakve jesu i izbjegavajte krivulje učenja takvih glumaca, kao i novčane i vremenske troškove koje podrazumijeva Promena tehnologije poučavanja i učenja.
2. - platiti "naknadu za putarinu" (vremenom, trudom i glavoboljama) koju uvek zahteva Open Source Technology; i, istovremeno, da djeluju i kao promotori Pokreta i pomažući da se osigura da je Znanje na dosegu svih onih koji žele i / ili trebaju promovirati svoje samo-učenje i radne vještine.
Kada se usvoji druga linija djelovanja, pojavljuje se moralna dilema povezana s onom koja je uključena u prvu odluku:
AKO IMAM OGRANIČENI EKONOMSKI RESURS (Pa, od plate nastavnika predmetne nastave mora se uštedjeti za podršku uključenim kolegama i nastojanju da isporučim Proizvode / usluge kvaliteta koji karakterišu pokret otvorenog koda), ali ja koristim Proizvode / Usluge sljedećih zajednica:
1.-GNU / Linux.
2.-GNU radio.
3.-Python.
4.-Jupiter.
5.-Apache OpenOffice.
6.-Linux Mint.
7.-ALSA.
KOG DOHVATIM do resursa koji je obično vrlo ograničen? Postoji li mehanizam u kojem - ako neko poput dolje potpisanog - iskreno potvrdi pred FSS-om da se koriste određeni proizvodi, izvrši se JEDNO jednokratno polaganje i odatle se izvrši jednaka raspodjela između zajednica?
Pa, koliko razumijem, da bih mogao koristiti Linux Mint, najmanje četiri zajednice moraju raditi svoj posao: GNU / Linux, Debian, Ubuntu i Linux Mint, a tu se također ostvaruje još jedna moralna dilema: Ko od njih više radi?
Konačno, i ne pretvarajući se da opravdavam nedostatak novčanih priloga od strane dolje potpisanih, KAO ČIN OSOBNE SLEPE VJERE, pretpostavljam da je PRVO pogodno stvoriti potrebu za Tehnologijom, a kasnije će i velika zajednica povezana sa pokretom otvorenog koda biti u mogućnosti da pristupe većim pogodnostima za kolege koje dijele s nama: SRCE, VJERU, znanje, trud, vrijeme i dio svog novca (jer RADITE DOBRO OBRANJENO S radošću, besplatno i nesebično, ..., ..., CIJENA JE BESPLATNA!, ... , niti je itko može priuštiti! NAKON, IMA I NOVČANU VRIJEDNOST).
Zaključci:
1. - Moramo platiti TROŠKOVE naše VJERE u zajednici interesa koja će nas nadmašiti kao pojedince, bilo privremeno ili kao doprinos dobrobiti čovječanstva.
2.- Proizvodi i usluge koje nude moraju se promovirati u zajednici u kojoj poslujemo, i FSF i pokret otvorenog koda među novim generacijama: ima onoliko korisnika koliko je programera softvera, dokumentacije, usluga itd. Potencijali kojih se moramo sjetiti samo Leonarda da Vincija: «Oh! Bog i ti koji nam dajete sve za samo jedan napor! "
3.- Šta bi bilo sa zajednicom GNU / Linux da su prvobitni promotori pokreta prvo primijetili koliko im je plaćeno, a zatim otišli na posao?
4. - Što bi bilo s čovječanstvom da su nam Pascal, Leibnitz, Gauss, Fourier, Newton, Planck, De Broglie, ..., i mnogi drugi ODBILI pristup proizvodu njihovog truda, predanosti i, prije svega, KVALITETA NJIHOVOG RADA, koji možda u tom trenutku NIJE BILA NI ADEKVETATNO PLAĆANA NITI OBIM I PREDNOSTI KOJE BI IMALI / koje bi stvorili 200 godina kasnije?
5.- Unaprijed zahvaljujem SVIM KOLEGAMA koji doprinose svojim trudom, predanošću i zalaganjem za izgradnju i rast ove Velike zajednice interesa i kolektivnih svrha,…,…, ČVRSTO VJERUJEM da nijedan doprinos - mali i / ili kapital - ne može platiti kvalitetu posla koji s nama dijele putem svojih proizvoda i usluga. Moj jedini i skromni doprinos kolektivu je da nastavim promovirati ovu filozofiju i životnu praksu među novim generacijama, povećavam potrebe (potencijalne klijente) i na taj način poboljšavam beneficije koje kolege mogu dobiti, ..., ... , jer na kraju, ..., ..., sve ostaje ovdje! i dio smo zadatka koji nas privremeno i pojedinačno nadmašuje.
Atte. JR López-Miranda (Meksiko).
2 Mart 2021-a