Prije nekoliko mjeseci prije pisanja ovdje, debitirao sam kao pisac na Frannoeinom blogu. Nazvao se jedan od prvih članaka koje sam napravio "Firmware, noćna mora debitantice". Sada je vrijeme za pisanje drugog poglavlja.
Nedavno sam pročitao vijesti o planovima Stefano Zacchiroli (Voditelj projekta Debian) tako da napokon univerzalna distribucija na popisu distribucija koje preporučuje Zaklada za slobodni softver (zajedno s distribucijama koje obilježavaju sjever kao što su Trisquel, Blax, gNewSense, Venenux, Musix i Dynebolic). Zapravo je otvoren mailing popis na kojem možete započeti razgovor o bilo kojoj srodnoj ideji. Nepotrebno je reći da su trvenja već započela: da FSFisti žele ukinuti neslobodna spremišta, da Debianovci kažu da to krši Debianov ugovor, itd.
Ne mislim protiviti onima koji smatraju da Debian zaslužuje biti uvršten na popis distribucija koje preporučuje FSF (čak i ako koristi samo glavno spremište), ali želim nešto naglasiti. Što je FSF zabrinuto Debian nije samo održavanje doprinosa i neslobodnih spremišta, već i lakoća s kojom im se može pristupiti (Jednostavno kao i raditi sudo nano /etc/apt/sources.list i dodavati contrib i non free na kraju svakog retka.) ESA je razlog zašto ne uključuju Debian. S Squeezeom i njegovim besplatnim jezgrom prišli su malo bliže, ali ne toliko blisko koliko bi FSF želio.
Najkritičnije od svega ovoga bit će kad se radi o neslobodnom firmwareu, onoj dosadnoj stvari koja sprečava da računalo bude "100% besplatno" (besplatno prema RMS-u). To što niste slobodni, prisiljava vas da odlučite hoćete li biti rob potrebi kao što je spajanje na Internet putem bežične veze ili grafičko ubrzanje ILI ČAK POČETI LINUX, ili biti lišeni tih potreba ………… ali budite slobodni. Stallmanu nije potrebno grafičko ubrzanje jer radne površine koristi samo za pokretanje grafičkih aplikacija (pogledajte pdf ili sliku) ali većinu vremena koristi konzolu. Niti mu treba Wi-Fi veza jer većinu vremena nema pristup Internetu i povezuje se samo za čitanje i slanje e-pošte. (i iz Emacsa)Dakle, s Ethernet kabelom možete poštedjeti. A s BIOS-om, Lemoteom koji mu je ostavio mirne savjesti. Bez sumnje, uklanjanjem potreba učinit ćete da se brže penjete u Maslowova piramida.
Ali naravno, nemamo svi iste potrebe. Srećom ne trebam grafičko ubrzanje (Ne volim imati efekte na ekranu, osim onog čudnog), ali moram se povezati na internet putem bežične veze jer su u mojoj kući 3 računala (računalo i 2 prijenosna računala) i wifi usmjerivač koji je samo izravno povezan s računalom. Osim toga, na mom fakultetu postoje Wi-Fi zone za povezivanje u "hitnim slučajevima". Ali više od svega, neugodno iskustvo koje sam imao s mobilnom širokopojasnom mrežom natjeralo me je da moja internetska veza bude optimalna i da se ne prekine svakih nekoliko minuta. Što se tiče BIOS-a, jedino što smatram potrebnim je da može učitati operativni sustav po mom izboru.
To me navodi na postavljanje pitanja koje mnogi od nas ignoriraju: iz kojih razloga hardverske tvrtke izrađuju upravljačke programe GNU / Linux? ali važnije Koliko značajne mogu imati korisnici 100% besplatnih distribucija? Korisnici zahtjevan u smislu slobode savjetuju samo kupnju hardvera koji radi sa 100% besplatnim softverom, bez obzira na izvedbu. Oni su prilično uvjereni da ako linuxeri prestanu koristiti kartice NVIDIA, tvrtka neće imati drugog izbora nego pustiti svoje vozače. Međutim, postoji rizik da NVIDIA (baš kao što je to Adobe učinio s Flashom) pada mu na pamet prestanite raditi verzije upravljačkih programa za GNU / Linux i biti posvećen samo korisnicima sustava Windows i Mac (90% ili više). Koji je scenarij najvjerojatniji, koji NVIDIA pusti svoje vozače za GNU / Linux ili ih ukloniti uslijed male potražnje? I dok vam kažem NVIDIA, kažem vam bilo kojoj drugoj tvrtki koja proizvodi neslobodne upravljačke programe.
Ne znam što može dobiti Debianov pokušaj pomirenja s FSF-om, ali postoji bojazan da će zbližavanje ove dvojice prouzročiti da se mnogi korisnici odmaknu od Debiana samo za problem firmvera (pod pretpostavkom da im neće trebati nikakvi drugi vlasnički programi). Ovdje u Urugvaju hardver nije jeftin, mogućnosti nije toliko puno i prodavači to pretpostavljaju ti nisi prisy u softverskom smislu. Loša odluka pri kupnji hardvera donijet će iskustvo u 100% besplatnoj distribuciji nepodnošljivo a kad zatražite pomoć oni vam to kažu jebi se. Rezultat: bacanje novca i tako velik osjećaj tuge i nesposobnosti ……………………… ..kao da vam je računalo ukradeno.
Na kraju ostavljam ove poveznice:
Mailing lista za raspravu između FSF-a i Debiana: http://lists.alioth.debian.org/pipermail/fsf-collab-discuss/
Glasanje koje je uništilo odnose: http://www.debian.org/vote/2004/vote_002
Upotreba Stallman's Lemote: http://richard.stallman.usesthis.com/
Web mjesto kako biste izbjegli razočaranje: http://www.h-node.org/
PS: Sabayon Linux 9 koristim od petka i ne mogu se načuditi činjenici da je moj Broadcom 432b prepoznat na DVDU UŽIVO. To mi se nije dogodilo s Ubuntuom. Još uvijek znam kako instalirati firmware iz izvora kada koristim drugu distribuciju.