|
Prošli tjedan, Oracle je napustio OpenOffice i predao ga Apache Software Foundation. Na taj je način Oracle ispunio najavu iz travnja u kojoj je komentirao da će projekt vratiti zajednici programera nakon što ga je "smrtno ranio" i izazvao stampedo zajednice, stvaranje Zaklade za dokumente i razvoj vilica: LibreOffice. |
To što je Apache prihvatio OpenOffice i uključio ga kao projekt u svoj inkubator, nije bilo vrlo smiješno u nekim sektorima ekosustava slobodnog softvera, na primjer, Free Software Foundation, koja je objavio pismo u kojem izražava podršku LibreOfficeu jer se distribuira s potpuno besplatnom GPL licencom, a OpenOffice će zasigurno imati Apache licencu koja ne osigurava puni pristup izvornom kodu.
U svom pismu FSF prepoznaje OpenOffice kao važan dio ekosustava slobodnog softvera i taj će pokret značiti veću slobodu za programere koji će moći vršiti veću kontrolu nad razvojem projekta, međutim činjenica da su distribuirano pod licencom Apache povećava rizik da bi je netko mogao komercijalno distribuirati:
Svi Apache projekti distribuiraju se pod uvjetima Licenca Apache. Ovo je licenca za besplatni softver koja nije copyleft, stoga bi je svatko tko dobije taj softver mogao distribuirati pod komercijalnim uvjetima. Ova strategija, oko licenciranja, predstavlja veliku promjenu politike za OpenOffice. Prije je ovaj projekt distribuiran pod LGPL licenca i pod licencom Mozille, Mozilla javna licenca (MPL).
Prema FSF-u, i LGPL i MPL dopuštali su copyleft, ali imali su svoju zamku, budući da je izvorni kod objavljen i bilo mu je dopušteno modificirati ga, ali nije zahtijevao da se modifikacije distribuiraju na isti način. U stvari, iako postoje slučajevi u kojima FSF vjeruje da je licenca za Apache primjerena, oni ne misle isto za slučaj OpenOfficea, pogotovo jer je to aplikacija opće namjene i, pod kišobranom Apachea, može se generirati Komercijalni proizvodi. Zato FSF vjeruje da je LibreOffice danas najbolja moguća opcija:
Srećom, postoji alternativa koja korisnicima omogućuje rad s uredskim paketom koji također štiti njihove slobode: LibreOffice. Svatko kome je ugodno raditi s OpenOfficeom, u LibreOfficeu će pronaći slično sučelje i iste funkcionalnosti, jer se temelje na istom izvornom kodu. Od rujna 2010. mnogi su ljudi dali svoj rad na poboljšanju aplikacije, a promotor projekta, Document Foundation, nastavit će distribuciju pod licencama LGPL i MPL.
Bez obzira na licenciranje, jasno je da je danas LibreOffice najbolja moguća opcija, u osnovi zato što jedini ima aktivnu zajednicu. Uz to, dolazak verzije 3.4.2 u kolovozu ustupit će mjesto potpuno funkcionalnom proizvodu u kojem su uklonjene neke važne programske pogreške. Također, zahvaljujući novom kodu, aplikacije će raditi brže jer su s Jave uklonjene neke ovisnosti koje su ih usporavale. Konačni paket zauzet će samo 30 MB, što je vidljivo manje od istoimenog paketa OpenOffice i puno manje nego Microsoft Office.
Što mislite o ovim izjavama FSS-a? Je li LibreOffice put kojim se ide na polju besplatne automatizacije ureda?